29.11.2024.
Primjedbe na prijedloge izmjena zakona
U najavi su izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima kojim se predviđa podizanje praga za male preduzetnike na 100.000 KM što je dobro, ali i nekoliko negativnih mjera: podizanje osnovice za obračun doprinosa za vlasnike preduzetničkih djelatnosti, uvođenje doprinosa za dodatno i dopunsko zanimanje, ukidanje mogućnosti da programeri, računovođe, savjetnici i slična intelektualna zanimanja budu oporezovani kao mali preduzetnici. Uputili smo primjedbe nadležnim institucijama, ističući potencijalne negativne posljedice kao što su povećanje troškova za preduzetnike, smanjenje broja aktivnih djelatnosti i destimulacija razvoja preduzetništva. Pročitaj više Knjigovodstveni servis KontoProm aktivno prati najavljene izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima. Kao servis koji pruža usluge mnogim preduzetnicima, smatrali smo svojom obavezom da reagujemo i uputimo primjedbe nadležnim institucijama kako bismo zaštitili interese naših klijenata i podržali razvoj preduzetništva u Republici Srpskoj.
Šta je predloženo?
Najznačajnije izmjene koje smo analizirali uključuju:
- Uvođenje doprinosa za PIO za lica koja obavljaju dopunsku ili dodatnu djelatnost 18,5% na osnovicu u iznosu 30% prosječne bruto plate u prethodnoj godini. U 2025. godinu bi ovi preduzetnici imali dodatni trošak u iznosu od oko 120 KM mjesečno.
- Povećanje osnovice za obračun doprinosa za lica sa osnovnom djelatnošću sa 60% na 80% prosječne bruto plate. Što bi za ove preduzetnike u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu bilo povećanje za oko 173 KM mjesečno.
- Ograničenje broja djelatnosti koje mogu biti u sistemu malog preduzetnika. Programeri, računovođe, savjetnici, marketinške djelatnosti i slične intelektualne usluge gube mogućnost da budu mali preduzetnici što znači da će porez umjesto 2% na prihode plaćati 10% na razliku prihoda i rashoda.
- Uvođenje uslova za povezana lica na način da se za supružnike, braću, sestre, roditelje... koji obavljaju istu samostalnu djelatnost sabiraju prihodi u svrhu utvrđivanja da li je ispod praga za status malog preduzetnika. Ove odredbe su preširoko obuhvatile povezanost lica, što može dovesti do nelogičnih i pravno problematičnih situacija.
Koje su negativne posledice?
Uputili smo primjedbe Ministarstvu privrede i preduzetništva i Ministarstvu finansija, naglašavajući potencijalne negativne posljedice ovih izmjena, kao što su:
- Povećanje fiksnih troškova za preduzetnike, što bi moglo dovesti do zatvaranja djelatnosti.
- Smanjenje broja aktivnih preduzetnika i destimulacija pokretanja novih preduzetničkih djelatnosti.
- Gašenje ili premještanje poslovanja u sivu ekonomiju ili druge zemlje s povoljnijim uslovima.
Kao dio naših preporuka, istakli smo potrebu za povećanjem praga za status malog preduzetnika na 100.000 KM, što je opravdano uzimajući u obzir inflaciju od 2006. godine do danas. Takođe, predložili smo odlaganje ostalih izmjena dok se ne izvrši detaljna analiza njihovih efekata.
Zašto je važno da ne dođe do povećanja obaveza?
Preduzetništvo je ključni motor ekonomskog razvoja. Bilo kakve izmjene koje destimulišu pokretanje i održavanje malih biznisa mogu imati dugoročno negativan uticaj na lokalnu ekonomiju, zapošljavanje i budžet Republike Srpske.
Kompletan dopis sa našim primjedbama možete preuzeti ovdje:
DOPIS
Smanji novost 30.07.2024.
Razvojna agencija Grada Bijeljina objavila je javni poziv
Razvojna agencija Grada Bijeljina raspisala je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za podršku postojećim malim i srednjim preduzećima na području Grada Bijeljina za 2024. godinu. Cilj ove inicijative je unapređenje poslovanja kroz kreiranje novih radnih mesta i ulaganja u tehnologije proizvodnih procesa. Ukupni iznos sredstava po ovom pozivu iznosi 100.000 KM. Pročitaj više Razvojna agencija Grada Bijeljina raspisala je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za podršku postojećim malim i srednjim preduzećima na području Grada Bijeljina za 2024. godinu. Cilj ove inicijative je unapređenje poslovanja kroz kreiranje novih radnih mesta i ulaganja u tehnologije proizvodnih procesa. Ukupni iznos sredstava po ovom pozivu iznosi 100.000 KM.
Pravo učešća imaju privredna društva sa područja Grada Bijeljina koja se bave proizvodnjom i preradom, a mogu aplicirati za sufinansiranje opravdanih ulaganja, uključujući nabavku osnovnih sredstava i alata za profesionalnu upotrebu, kao i ulaganja u nematerijalna sredstva kao što su ISO standardi, HACCP, CE znak i poslovni softveri. Preduzeća takođe mogu aplicirati za sredstva za povećanje zaposlenosti kroz zapošljavanje nezaposlenih lica registrovanih u Zavodu za zapošljavanje - Biro Bijeljina: https://agencijamsp.com/2024/07/23/jp-za-podsticaj-razvoja-postojecih-malih-i-srednjih-preduzeca-na-podrucju-grada-bijeljina-za-2024-godinu/
Svaka firma može podnijeti samo jednu prijavu, a rok za dostavljanje prijava je 13. avgust 2024. godine. Više informacija možete pronaći na web sajtu Razvojne agencije Grada Bijeljina . Smanji novost 14.06.2024.
Javni poziv za podsticajna sredstva za samozapošljavanje u Bijeljini
Grad Bijeljina objavio je javni poziv za dodjelu podsticajnih sredstava u 2024. godini, namijenjenih samozapošljavanju u zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti. Sredstva su bespovratna i dodjeljuju se nezaposlenim licima prijavljenim na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Bijeljina, kao i novoregistrovanim preduzetnicima. Sredstva mogu biti korišćena za nabavku opreme, repromaterijala, poslovnog softvera, i druge opravdane troškove. Javni poziv je otvoren od 30. maja do 28. juna 2024. godine. Pročitaj više Grad Bijeljina objavio je javni poziv za dodjelu podsticajnih sredstava u 2024. godini, namijenjenih samozapošljavanju u zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti. Sredstva su bespovratna i dodjeljuju se nezaposlenim licima prijavljenim na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Bijeljina, kao i novoregistrovanim preduzetnicima. Sredstva mogu biti korišćena za nabavku opreme, repromaterijala, poslovnog softvera, i druge opravdane troškove. Javni poziv je otvoren od 30. maja do 28. juna 2024. godine.
Detalje javnog poziva su na stranici https://www.gradbijeljina.org/sr/news/obavjestenja/javni-pozivi/6115.javni-poziv-za-dodjelu-podsticajnih-sredstava-u-funkciji-samozaposljavanja-preduzetnika-u-2024-godini.html Smanji novost 27.04.2024.
Radno vrijeme 1., 2. i 9. maja u Bijeljini
U Bijeljini su neradni dani 1., 2. i 9. maj i u te dane mogu raditi redovno radno vrijeme samo sledeći privredni subjekti: apoteke, veterinarske ambulante, ugostiteljski objekti, benzinske stanice i trgovine na malo u sklopu benzinskih stanica, na autobuskoj stanici, na malo pogrebnom opremom, privredni subjekti koja obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva i kolača, i prodaje istih. Mesare i ribare mogu 1. maja raditi do 11h. Ostale trgovine i privredni subjekti ne mogu raditi u dane praznika. Pročitaj više U Bijeljini su neradni dani 1., 2. i 9. maj i u te dane mogu raditi redovno radno vrijeme samo sledeći privredni subjekti: apoteke, veterinarske ambulante, ugostiteljski objekti, benzinske stanice i trgovine na malo u sklopu benzinskih stanica, na autobuskoj stanici, na malo pogrebnom opremom, privredni subjekti koja obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva i kolača, i prodaje istih. Mesare i ribare mogu 1. maja raditi do 11h. Ostale trgovine i privredni subjekti ne mogu raditi u dane praznika.
Radno vrijeme dragstora traje od 00,00 do 24,00 sata svaki dan.
Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću, a obavljaju procesnu proizvodnju, mogu da rade u vremenu koji zahtijeva proces rada. Smanji novost 17.04.2024.
Objavljen JAVNI POZIV za fiskalizaciju prve grupe
JAVNI POZIV za prvu grupu fiskalizacije je objavljen i rok za podnošenje zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju teče od danas 17. aprila i traje do 17. juna 2024. godine. Prvoj grupi pripadaju dosadašnji obveznici fiskalizacije koji su bili dužni da registruju svaki pojedinačni promet robe i usluga preko postojećih fiskalnih kasa, kao i oni koji su do danas registrovali obavljanje djelatnosti za koje postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase. Pročitaj više JAVNI POZIV za prvu grupu fiskalizacije je objavljen i rok za podnošenje zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju teče od danas 17. aprila i traje do 17. juna 2024. godine. Prvoj grupi pripadaju dosadašnji obveznici fiskalizacije koji su bili dužni da registruju svaki pojedinačni promet robe i usluga preko postojećih fiskalnih kasa, kao i oni koji su do danas registrovali obavljanje djelatnosti za koje postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase.
Postupak inicijalne fiskalizacije pokreće se podnošenjem prijave za registraciju poslovnog prostora, zahtjeva za izdavanje bezbjednosnog elementa i zahtjeva za subvencionisanje troškova inicijalne fiskalizacije. Sve te prijave podnose se elektronskim putem posredstvom internet stranice Poreske uprave Republike Srpske. Obaveza Poreske uprave je da sprovede postupak registracije poslovnog prostora i mjesta prometa, postupak izdavanja bezbjednosnog elementa i postupak subvencionisanja troškova inicijalne fiskalizacije.
Preduslov za pokretanje postupka inicijalne fiskalizacije je da poreski obveznik sa Poreskom upravom ima zaključen ugovor o korišćenju Elektronskog sandučeta Poreske uprave i ugovor sa ovlašćenim operaterom fiskalnog sistema radi isporuke i postavljanja elektronskih fiskalnih uređaja. Smanji novost 09.04.2024.
NOVA FISKALIZACIJA – VAŽNE INFORMACIJE
Nova fiskalizacija počinje krajem aprila i najvažnija novina jeste da obuhvata gotovo sve privrednike i sve djelatnosti.
Druga važna informacija jeste da Ministarstvo finansija obezbeđujući besplatne fiskalne kase za sve obveznike. Ko se i kad fiskalizuje? Ko je oslobođen fiskalizacije? Koji je postupak fiskalizacije? Kako funkcionišu i izgledaju nove kase? Pročitaj više KAD POČINJE I ŠTA JE NOVO? KO OBEZBJEĐUJE KASE?
Nova fiskalizacija počinje krajem aprila i najvažnija novina jeste da obuhvata gotovo sve privrednike i sve djelatnosti.
Druga važna informacija jeste da Ministarstvo finansija obezbeđujući besplatne fiskalne kase za sve obveznike.
KO SE I KAD FISKALIZUJE? KO JE OSLOBOĐEN FISKALIZACIJE?
PRVA GRUPA OBVEZNIKA: Svi oni koji su do sada bili fiskalizovani će u toku maja i juna biti u obavezi da krenu u proces fiskalizacije.
DRUGA GRUPA OBVEZNIKA: Svi oni koji su do sada bili oslobođeni fiskalizacije (kao što su veleprodaje, usluge među pravnim licima, zanatske usluge...) u narednih 6 mjeseci biće pozvani da započnu proces fiskalizacije.
Oslobođeni fiskalizacije su advokati, kockarnice i poljoprivrednici koji prodaju vlastite proizvode.
Sva lica koja postanu obveznici nakon objave Javnog poziva za tu djelatnost dužna su da prije otpočinjanja vršenja prometa robe i usluga pokrenu postupak nove fiskalizacije.
KOJI JE POSTUPAK FISKALIZACIJA?
Postupak fiskalizacije počinje podnošenjem elektronskog zahtjeva za fiskalizaciju.
Nakon podnošenja zahtjeva klijent (obveznik) čeka da mu se obrati operater (www.ofs.ba) koji direktno od Poreske Uprave dobija informacije o obvezniku i nakon pripreme uređaja dolazi kod obveznika, postavlja kasu i vrši obuku.
KAKO FUNKCIONIŠU I IZGLEDAJU NOVE KASE?
Nove fiskalne kase su veličine POS terminala i mogu se koristiti na dva načina:
OPCIJA 1: Na kasi se direktno unose artikli, kucaju računi i štampaju fiskalni. Ova opcija je namjenjena za obveznike koji imaju manji broj računa dnevno.
OPCIJA 2: Kasa se koristi za fiskalizaciju, a računi se kucaju kroz softver na računaru. Ova opcija je za obveznike koji su i do sada koristili računar za izdavanje računa, ali i za sve one koji su do sada koristili obične kase a imaju veći broj računa dnevno te je izdavanje računa na maloj kasi nepraktično. Smanji novost 08.04.2024.
Zaključenje ugovora o elektronskom sandučetu
Radi postupka inicijalne fiskalizacije potrebno je da svi obveznici fiskalizacije prethodno zaključe ugovor o korišćenju elektronskog sandučeta sa Poreskom Upravom. Ugovor se podnosi u dva primjerka u područnoj jedinici Poreske Uprave prema mjestu sjedišta obveznika. Poreska Uprava je uputila poziv da se to što prije uradi, jer proces fiskalizacije kreće krajem aprila. 24.03.2024.
Dinamika fiskalizacije
Obavljen je pravilnik o dinamici fiskalizacije (SL.GL. 26/24) koji obveznike fiskalizacije dijeli u dvije grupe. Prvu grupu čine dosadašnji obveznici fiskalizacije, a drugu grupu čine obveznici koji su do sada bili oslobođeni fiskalizacije a po novom zakonu i pravilnicima više nisu oslobođeni te obaveze. Poreska će u roku od 30 dana nakon 29. marta kada stupa na snagu ovaj pravilnik objaviti Javni poziv za prvu grupu obveznika, a za drugu u roku od 6 mjeseci. Pročitaj više Obavljen je pravilnik o dinamici fiskalizacije (SL.GL. 26/24) koji obveznike fiskalizacije dijeli u dvije grupe. Prvu grupu čine dosadašnji obveznici fiskalizacije, a drugu grupu čine obveznici koji su do sada bili oslobođeni fiskalizacije a po novom zakonu i pravilnicima više nisu oslobođeni te obaveze. Poreska će u roku od 30 dana nakon 29. marta kada stupa ovaj pravilnik objaviti Javni poziv za prvu grupu obveznika, a za drugu u roku od 6 mjeseci. Obje grupe imaće 60 dana nakon Javnog poziva da pokrenu postupak inicijalne fiskalizacije. Rok za završetak postupka incijalne fiskalizacije iznosi 6 mjeseci od dana isteka roka za pokretanje postupka inicijalne fiskalizacije.
Pravilnikom je predviđeno subvencionisanje troškova inicijalne fiskalizacije.
Ranije je objavljen pravilnik o djelatnostima koje su oslobođene fiskalizacije tu spadaju samo sledeće djelatnosti: vazduhoplovni prevoz putnika, bankarske usluge, advokatske usluge, kockarnice i kladionice, vjerske organizacije i prodaja sopstvenih poljoprivrednih proizvoda. Sve ostale djelatnosti pripadaju prvoj ili drugoj grupi obveznika fiskalizacije. Smanji novost 22.02.2024.
Status MALOG POLJOPRIVREDNIKA
Poljoprivrednici koji imaju prihode manje od 50.000 KM treba da se registruju kao MALI POLJOPRIVREDNICI u Poreskoj upravi RS putem Obrasca 1012. Krajnji rok za prijavu je 28.2.2024. godineMali poljoprivrednici koji ostvaruju prihode manje od 12.000 KM godišnje neće imati obavezu da plate porez, koji ostvaruju prihod od 12.000 KM do 25.000 KM plaćaju porez u iznosu 200 KM na godišnjem nivou, a koji ostvaruju prihod od 25.000 KM do 50.000 KM plaćaju porez u iznosu 400 KM na godišnjem nivou. Pročitaj više Poljoprivrednici koji imaju prihode manje od 50.000 KM treba da se registruju kao MALI POLJOPRIVREDNICI u 2024. godini.Potrebno je da u Poreskoj upravi RS predaju popunjen Obrazac 1012. Rok za podnošenje zahtjeva za status za 2024. godinu je do 28.2.2024. godine. Mali poljoprivrednici koji ostvaruju prihode manje od 12.000 KM godišnje neće imati obavezu da plate porez. Mali poljoprivrednici koji ostvaruju prihod od 12.000 KM do 25.000 KM plaćaju porez u iznosu 200 KM na godišnjem nivou. Mali poljoprivrednici koji ostvaruju prihod od 25.000 KM do 50.000 KM plaćaju porez u iznosu 400 KM na godišnjem nivou. Svi poljoprivrednici koji ostvaruju prihod veći od 50.000 KM, kao i oni koji se ne prijave u status malog preduzetnika biće dužni da podnesu poresku prijavu 1004 sledeće godine za 2024. godinu i da plate porez po stopi 10% na razliku prihoda i rashoda. Poljoprivrednici su svi oni koji su registrovani Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosioci komercijalnih ili nekomercijalnih poljoprivrednih gazdinstava. Klikni da preuzmeš Obrazac 1012. Smanji novost 26.01.2024.
Obavještenje UIO
UIO je obavjestila obveznike da je zbog ogromnog broja zahtjeva došlo do kašnjenja u izdavanju elektronskih potvrda licima koja su podnijela zahtjeve za kvalificirane elektronske potvrde. Navode da svi oni obveznici koji su uredno i na vrijeme podnijeli zahtjeve sa pratećom dokumentacijom, a koji iz opravdanih razloga ne dobiju od UIO kvalificiranu elektronsku potvrdu, moći će PDV prijavu za mjesec januar 2024. godine predati u UIO na način kako su to radili i do sada. Pročitaj više UIO je obavjestila obveznike da je zbog ogromnog broja zahtjeva došlo do kašnjenja u izdavanju elektronskih potvrda licima koja su podnijela zahtjeve za kvalificirane elektronske potvrde. Navode da svi oni obveznici koji su uredno i na vrijeme podnijeli zahtjeve sa pratećom dokumentacijom, a koji iz opravdanih razloga ne dobiju od UIO kvalificiranu elektronsku potvrdu, moći će PDV prijavu za mjesec januar 2024. godine predati u UIO na način kako su to radili i do sada. Svi ostali obveznici koji su regulisali elektronsko poslovanje sa UIO i već imaju elektronsku kvalificiranu potvrdu PDV prijavu za mjesec januar 2024. godine predaju u UIO ovjerenu na novi način.
UIO upućuju zadnji apel svim onim obveznicima koji još uvijek nisu, da hitno, a najkasnije do 31.01.2024. godine predaju u UIO Ugovor o korištenju IT sistema za e-poslovanje sa UIO, prijavu zastupnika kao i zahtjev za izdavanje kvalificirane elektronske potvrde. Smanji novost 25.01.2024.
Podsjećamo na rokove
Rok za podnošenje prijave poreza po odbitku Obrazac 11 je do 30.01.2024. godine za 2023. godinu. Rok za podnošenje zahtjeva za status malog preduzetnika za 2024. godinu je 31.01.2024. godine. 22.01.2024.
Objavljena prosječna plata za 2023.
RZS je objavio prosječnu platu u 2023. godini. Prosječna bruto plata iznosi 1937 KM, dok prosječna neto plata iznosi 1274 KM. Prosječna bruto plata iz prethodne godine u tekućoj godini predstavlja osnovicu za obračun toplog obroka i doprinosa za određene kategorije obveznika. Bruto iznos toplog obrok koji se isplaćuje treba da iznosi najmanje 16,46 KM dnevno. Doprinosi za lica koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost iznose najmanje 360,28 KM mjesečno... Pročitaj više RZS je objavio prosječnu platu u 2023. godini. Prosječna bruto plata iznosi 1937 KM, dok prosječna neto plata iznosi 1274 KM.
Prosječna bruto plata iz prethodne godine u tekućoj godini predstavlja osnovicu za obračun toplog obroka, te doprinosa za vlasnike SP, radnike iz tekstilne industrije, volontere i poljoprivrednike. Prosječna neto plata određuje visinu neoporezivog toplog obroka koji poslodavac obezbjeđuje putem keteringa ili se priprema kod poslodavca. Topli obrok koji se isplaćuje iznosi najmanje 0,85% prosječne bruto plate za prethodnu godinu dnevno, što za 2024. godinu iznosi najmanje 16,46 KM bruto dnevno, odnosno 10,04 KM neto dnevno. Neoporezivi iznos toplog obrok koji poslodavac obezbjeđuje putem keteringa iznosi najviše 0,75% prosječne neto plate za prethodnu godinu, što za 2024. godinu iznosi 9,55 KM dnevno. Prosječna bruto plata predstavlja osnovicu za obračun doprinosa: - za lica koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost (osnovica 60% iznosa, odnosno plaćaće najmanje 360,28 KM mjesečno),
- za lica koja obavljaju profesionalnu djelatnost (osnovica 100% iznosa, odnosno plaćaće najmanje 600,47 KM mjesečno),
- za zaposlene u tekstilnoj industriji ako imaju platu nižu od prosječne bruto plate za prethodnu godinu (osnovica 25% iznosa, odnosno plaćaće 150,11 KM mjesečno),
- nosioce komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstava osiguranici na PIO i zdravstvo (osnovica 30% iznosa, odnosno 166,78 KM mjesečno),
- nosioce komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstava osiguranici samo na zdravstvo (osnovica 30% iznosa, odnosno 59,27 KM mjesečno),
- nosioce nekomercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva (osnovica 20% iznosa, odnosno 39,51 KM mjesečno),
- za lica za vrijeme obavljanja stručnog osposobljavanja i usavršavanja kod poslodavca (volonter-pripravnik) (osnovica 50% iznosa, odnosno 142,37 KM mjesečno).
Smanji novost 29.12.2023.
Radno vrijeme u Bijeljini
Republički praznici Nova Godina (01. januar 2024. godine i 02. januar 2024. godine) i Dan Republike (09. januar 2024. godine), su neradni dani. Tokom praznika mogu raditi redovno radno vrijeme apoteke, veterinarske ambulante, benzinske pumpe, trgovine na malo pogrebnom opremom, privredni subjekti koja obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva, svježe tjestenine i kolača i prodaje istih, kao i prodajna mjesta AD „Lutrija Republike Srpske“ Banja Luka na području Grada Bijeljina. Pročitaj više Republički praznici Nova Godina (01. januar 2024. godine i 02. januar 2024. godine) i Dan Republike (09. januar 2024. godine), su neradni dani. Tokom praznika mogu raditi redovno radno vrijeme apoteke, veterinarske ambulante, benzinske pumpe, trgovine na malo pogrebnom opremom, privredni subjekti koja obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva, svježe tjestenine i kolača i prodaje istih, kao i prodajna mjesta AD „Lutrija Republike Srpske“ Banja Luka na području Grada Bijeljina. Za vrijeme novogodišnjih praznika (01. i 02. januara 2024. godine) ugostiteljski objekti mogu raditi u neograničenom radnom vremenu, a za Dan Republike (09. januara 2024. godine) dužni su da rade u redovnom radnom vremenu. Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću, a obavljaju procesnu proizvodnju, mogu da rade u vremenu koji zahtjeva proces rada. Smanji novost 28.12.2023.
Najniža plata 900 KM
Vlada Republike Srpske na današnjoj sjednici donijela je odluku da najniža plata u Srpskoj za 2024. godinu bude 900 KM. 04.12.2023.
Inicijativa za izmjenu Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima
Ministarstvu finansija Republike Srpske uputili smo inicijativu za izmjenu Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima. Predložene izmjene uključuju neoporezivost toplog obroka do 1% prosječne neto plate (bilo da se isplaćuje ili obezbjeđuje), neograničenu upotrebu ličnog odbitka mjesečno, podizanje praga za male preduzetnike na 100.000 KM, te da se ukine minimalna osnovica za doprinose za nepuno radno vrijeme. Cilj prijedloga je postizanje ravnopravnosti i pravednijeg oporezivanja. Pročitaj više U ime firme KontoProm d.o.o. iz Bijeljine, te u ime privrednih društava i preduzetnika kojima pružamo knjigovodstvene usluge, podnijeli smo inicijativu Ministarstvu finansija da sačine prijedloge za izmjenu Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima.
Predložili smo:
1) Da topli obrok bude neoporeziv bez obzira na to da li se isplaćuje ili priprema ili obezbjeđuje putem keteringa i to do iznosa od 1% prosječne neto plate u Republici po zaposlenom dnevno.
2) Da se omogući korišćenje ličnog odbitka bez ograničenja na mjesečnom nivou tj. da se lični odbitak može koristiti bez obzira na broj isplata plata u jednom mjesecu.
3) Da se maksimalan godišnji iznos prihoda za malog preduzetnika sa 50.000 KM podigne na 100.000 KM.
4) Da mali preduzetnik koji je izgubio status malog preduzetnika može taj status ponovo tražiti naredne godine, tj. da se odvojeno tretira gubitak statusa i voljni opoziv statusa.
5) Da se ukine član 10a Zakona o doprinosima kojim je regulisano da osnovica za doprinose ne može biti niža od najniže bruto plate u Republici i kojim se nepravedno ograničava pravo i sloboda pojedinaca i negativno utiče na poslovanje poslodavac koji nemaju namjeru zloupotrebljavati pravo na zapošljavanje radnika na nepuno radno vrijeme.
Prijedlozi su kreirani sa ciljem postizanja ravnopravnosti i pravednijeg oporezivanja, pojednostavljivanja prijavljivanja i kontrole poreskih obaveza, te smanjenja negativnih efekata inflacije.
Nadamo se da će Ministarstvo finansija razmotriti i usvojiti naše prijedloge. Sve koji su u mogućnosti da u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti utiču na usvajanje ovih ili sličnih prijedloga molimo da pruže podršku.
U Bijeljini, 4.12.2023. godine
KontoProm d.o.o. - knjigovodstveni servis Smanji novost 24.11.2023.
Prag PDV-a podignut na 100.000 KM
Usvajanjem izmjena Zakona o PDV-u prag oporezivanja je sa 50.000 KM podignut na 100.000 KM. Izmjene Zakona objavljene u SL.GL.BIH 80/23 stupaju na snagu 2. decembra 2023. godine. 24.11.2023.
Važna napomena za male preduzetnike u RS
Prag PDV oporezivanja je podignut na 100.000 KM, međutim prag za status malog preduzetnika je ostao na iznosu od 50.000 KM naplaćenih prihoda. Ovo znači da ako mali preduzetnik u ovoj godini naplati preko 50.000 KM prihoda, iako ne postaje PDV obveznik, on gubi status malog preduzetnika i postaje veliki. Status velikog preduzetnika se primjenjuje retroaktivno računajući od 1.1.2023. godine. Pročitaj više Prag PDV oporezivanja je podignut na 100.000 KM, međutim prag za status malog preduzetnika je ostao na iznosu od 50.000 KM naplaćenih prihoda. Ovo znači da ako mali preduzetnik u ovoj godini naplati preko 50.000 KM prihoda, iako ne postaje PDV obveznik, on gubi status malog preduzetnika i postaje veliki. Status velikog preduzetnika se primjenjuje retroaktivno računajući od 1.1.2023. godine.
Ukoliko preduzetnik izgubi status malog preduzetnika i postane veliki dužan je podnijeti zahtjev za opoziv statusa malog preduzetnika, potom podnijeti prijavu 1008 za utvrđivanje akontacije poreza na dohodak, te izvršiti doplatu akontacija u slučaju da su ukupne uplate poreza na dohodak po 2% u ovoj godini manje od iznosa dospjelih akontacija prijavljenih obrascem 1008.
Ukoliko dođe do opoziva statusa malog preduzetnika bilo neuspunjavanjem uslova ili po izboru preduzetnika, preduzetnik ne može ponovo tražiti status malog preduzetnika u periodu od tri godine od godine opoziva. Smanji novost 18.11.2023.
Radno vrijeme 21. novembra u Bijeljini
U utorak 21. novembra je državni praznik i neradni dan. Tog dana mogu raditi redovno radno vrijeme apoteke, ugostiteljski objekti, veterinarske ambulante, benzinske stanice i trgovine na malo u sklopu benzinskih stanica i autobuskih stanica, trgovine na malo pogrebnom opremom, privredni subjekti koja obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva, svježe tjestenine i kolača i prodaje istih, kao i prodajna mjesta Lutrije RS. 18.08.2023.
Podsticaj za preduzetnike Bijeljine
Razvojna agencija Grada Bijeljina raspisala je Javni poziv za dodjelu podsticajnih sredstava za razvoj preduzetnika, na teritoriji Grada Bijeljina za 2023. godinu. Sredstva su namijenjena za nabavku opreme i novo zapošljavanje. Prijave se mogu dostaviti lično ili putem pošte na adresu Agencije. Krajnji rok za podnošenje prijava je 07.09.2023. godine. 18.08.2023.
Podsticaj za povećanje plata
Rok za podnošenje zahtjeva za podsticaj za povećanje plata je 29. avgust 2023. godine za obračunski period 1.1. do 30.06.2023. godine. Plate isplaćene u ovom periodu porede se sa platom isplaćenom u decembru 2022. godine. Podsticaj iznosi 70% plaćenih doprinosa na povećanje plate. 17.08.2023.
Javni poziv za povrat poreza i doprinosa
Do kraja avgusta je rok za podnošenje zahtjeva za povrat uplaćenih poreza i doprinosa za radnike koji su zaposleni u 2022. godini a koji su prije zaposlenja bili na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Pročitaj više Do kraja avgusta je rok za podnošenje zahtjeva za povrat uplaćenih poreza i doprinosa za radnike koji su zaposleni u 2022. godini a koji su prije zaposlenja bili na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
Ko ima pravo učešća?
Pravo učešća po programu imaju privredni subjekti (pravna lica i
preduzetnici) koji imaju registrovano sjedište na području
Republike Srpske i ispunjavaju sljedeće uslove:
- Da je kod poslodavca došlo do povećanja ukupnog broja zaposlenih
u periodu 1. 1. 2022 - 31. 12. 2022. godine u odnosu na 31. 12.
2021. godine što se utvrđuje provjerom u bazi podataka Poreske
uprave Republike Srpske. Ovu provjeru vrši Zavod za zapošljavanje.
- Da redovno izmiruju obaveze po osnovu poreza i doprinosa u
skladu sa zakonom.
- Da su zaposlili radnike u periodu od 1. 1. 2022. do 31. 12.
2022. godine na puno radno vrijeme (8 sati). Potrebno je da su se
lica, koja su se zaposlila kod poslodavaca, nalazila na evidenciji
Zavoda za zapošljavanje prije zaposlenja.
- Da prema korisniku nije pokrenut ni otvoren stečajni ni
likvidacioni postupak.
- Poslodavac se obavezuje da će zadržati navedeni broj radnika
dvije godine od dana stupanja radnika na rad.
Prednost prilikom odobravanja sredstava imaće poslodavci koji su
zapošljavali veći broj lica (10 lica i više).
Koja dokumentacija se prilaže uz zahtjev?
- Rješenje o osnivanju pravnog lica ili preduzetnika ;
- Rješenje o registraciji u Poreskoj upravi (JIB) samo u slučaju
da JIB nije naveden u rješenju o registraciji pravnog lica ili
preduzetnika;
- Uvjerenje biroa da se nezaposleno lice nalazilo na evidenciji
nezaposlenih (dostavlja biro);
- Poresko uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu javnih
prihoda (poresko uvjerenje iz Poreske uprave Republike
Srpske).Datum izdavanja poreskog uvjerenja mora biti iz mjeseca
u kojem se podnosi zahtjev ili iz mjeseca koji prethodi mjesecu
u kojem je podnešen zahtjev.
- Kopija ugovora sa bankom o otvaranju žiro-računa ili kopija
kartona deponovanih potpisa;
- Dokaz o broju zaposlenih sa 31.12.2021.godine i za period
01.01.2022.-31.12.2022.godine (ovaj dokaz pribavlja Zavod za
zapošljavanje provjerom kroz bazu podataka Poreske uprave Republike
Srpske);
Smanji novost 16.06.2023.
Evidencija o izdavanju vozila (rentakar)
Pružaoci usluge iznajmljivanja vozila (rentakar) dužni su da u pisanoj ili elektronskoj formi vode evidenciju o ugovora o pružanju usluga iznajmljivanja vozila. Evidencija se vodi za svaku godinu posebno. Pravilnik sa obrascem za vođenje evidencije objavljen je u SL.GL RS 50/23. 10.06.2023.
Kontinuirano poboljšanje poslovanja
Da li ste čuli za Kaizen, japansku filozofiju kontinuiranog poboljšanja? Pročitajte u našem članku o metodologijama i principima ove poslovne filozofije koja omogućava organizacijama da budu agilne, efikasne i konkurentne u promenljivom poslovnom okruženju. Pročitaj više U današnjem dinamičnom poslovnom okruženju, organizacije se suočavaju sa izazovima stalnih promjena i konkurencijom. Kako bi ostali konkurentni i uspješni, menadžeri moraju prepoznati važnost kontinuiranog poboljšanja. U tom kontekstu, filozofija Kaizen nudi praktičan pristup kontinuiranom napretku i inovacijama u svim aspektima poslovanja. Ovaj članak pruža osnovne informacije o Kaizenu, njegovim principima i smjernicama za uspješno uvođenje ove filozofije u poslovanje.
Šta je Kaizen:
Kaizen je japanska reč koja znači kontinuirano poboljšanje. Ova filozofija je razvijena u Japanu posle Drugog svetskog rata, a danas se primenjuje širom sveta. Kaizen se zalaže za postepeno, inkrementalno poboljšanje svih procesa, proizvoda i usluga u organizaciji, uz aktivno uključivanje svih zaposlenih.
Principi i pitanja Kaizena:
- Kontinuirani napredak:
Kaizen naglašava važnost stalnog napretka i unapređenja svakog aspekta poslovanja. Ovaj princip podrazumeva da mala, inkrementalna poboljšanja vode do značajnih rezultata na duže staze.
Pitanja ovog principa:
*** Kako možemo unaprijediti ovaj proces?
*** Koje su mogućnosti za poboljšanje kvaliteta proizvoda/usluga?
*** Kako možemo optimizovati efikasnost i smanjiti troškove?
-
Uključenost svih zaposlenih:
Kaizen priznaje da svaki zaposleni ima vrijedne ideje i znanje o svom radu. Stoga, princip uključuje aktivno uključivanje svih zaposlenih u proces kontinuiranog poboljšanja, podstičući ih da daju svoje sugestije, ideje i učešće.
Pitanja ovog principa:
*** Kako možemo motivisati zaposlene da daju svoje ideje i sugestije?
*** Kako možemo podržati razmjenu znanja i saradnju između timova?
*** Kako možemo osnažiti zaposlene da preuzmu odgovornost za poboljšanja?
-
Eliminacija otpada:
Kaizen identifikuje i eliminiše sve oblike otpada u poslovnim procesima. To uključuje prekomjerno kretanje, čekanje, prekomjernu proizvodnju, nepotrebne korake i slično. Eliminacija otpada pomaže u smanjenju troškova, poboljšanju efikasnosti i optimizaciji resursa.
Pitanja ovog principa:
*** Koje korake ili aktivnosti možemo eliminisati ili smanjiti?
*** Gde se javljaju čekanja i kako ih možemo eliminisati?
*** Kako možemo optimizovati upotrebu resursa i materijala?
-
Proaktivno rješavanje problema:
Umjesto reaktivnog pristupa, Kaizen podstiče proaktivno rješavanje problema. To znači identifikovanje izvora problema, analizu uzroka i preduzimanje preventivnih mjera kako bi se problemi izbjegli ili minimizirali u budućnosti.
Pitanja ovog principa:
*** Kako možemo identifikovati uzroke problema i sprečiti njihovo ponavljanje?
*** Kako možemo unaprediti naše procese kako bismo izbegli greške?
*** Kako možemo preduprediti potencijalne probleme i izazove?
-
Fokus na korisnika:
Kaizen stavlja naglasak na zadovoljstvo korisnika. Princip podrazumjeva da organizacija treba da razumije potrebe i zahtjeve korisnika kako bi se proizvodi ili usluge unaprijedili na način koji korisnike čini zadovoljnima.
Pitanja ovog principa: *** Kako možemo bolje razumjeti potrebe i zahteve naših korisnika?
*** Kako možemo povećati zadovoljstvo i lojalnost naših korisnika?
*** Kako možemo dobiti povratne informacije od korisnika i koristiti ih za unapređenje naših proizvoda/usluga?
Ovaj članak je rezultat kombinacije komunikacije sa ChatGPT i istraživanja drugih relevantnih izvora na internetu. Smanji novost 12.05.2023.
Javni poziv za mala i srednja preduzeća
Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća Grada Bijeljina raspisala je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava privrednim društvima po dva osnova: 1) za nabavku osnovnih sredstava koja se koriste u procesu proizvodnje i 2) povećanje broja zaposlenih. Više o pozivu pročitajte na stranici agencije https://agencijamsp.com/2023/05/04/jp-za-podsticaj-razvoja-postojecih-malih-i-srednjih-preduzeca/ 27.04.2023.
Radno vrijeme za majske praznike - NOVA ODLUKA
Gradonačelnik Bijeljine donio je novu odluku kojom se 1., 2. i 9. maja odobrava rad samo sledećim subjektima: Apoteke, veterinarske ambulante, ugostiteljski objekti, benzinske stanice i trgovine na malo u sklopu benzinskih stanica, na autobuskoj stanici, na malo pogrebnom opremom, privredni subjekti koja obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva i kolača, i prodaje istih mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja praznika. Mesare i ribare mogu 1. maja raditi do 11h. Ostale trgovine i privredni subjekti ne mogu raditi u dane praznika. Pročitaj više Gradonačelnik Bijeljine donio je novu odluku kojom se 1., 2. i 9. maja odobrava rad samo sledećim subjektima: Apoteke, veterinarske ambulante, ugostiteljski objekti, benzinske stanice i trgovine na malo u sklopu benzinskih stanica, na autobuskoj stanici, na malo pogrebnom opremom, privredni subjekti koja obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva i kolača, i prodaje istih mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja praznika. Mesare i ribare mogu 1. maja raditi do 11h. Ostale trgovine i privredni subjekti ne mogu raditi u dane praznika.
Radno vrijeme dragstora traje od 00,00 do 24,00 sata svaki dan.
Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću, a obavljaju procesnu proizvodnju, mogu da rade u vremenu koji zahtijeva proces rada. Smanji novost 25.03.2023.
ChatGPT - Tehnologija koja mijenja svijet
Da li ste ikada željeli da imate instant odgovor na svako pitanje koje vam padne na pamet? Da li ste željeli da imate pristup ogromnoj bazi znanja i informacija, koja vam može biti od koristi u poslovanju i svakodnevnom životu? ChatGPT je tehnologija koja to omogućava. Upravo smo ChatGPT pitali o tome šta je ChatGPT koje su koristi i opasnosti i dobili odgovor koji je i fascinanatan, ali istovremo zastrašuje. Pročitaj više ChatGPT (Generative Pre-trained Transformer) je sofisticirani algoritam za obradu prirodnog jezika koji je razvijen od strane OpenAI, kompanije za istraživanje vještačke inteligencije. Algoritam je treniran na velikim količinama teksta, što mu omogućava da generiše smislene odgovore na ljudska pitanja.
Kako ChatGPT radi? ChatGPT koristi duboko učenje da bi razumio ljudski jezik. Kada se postavi pitanje, algoritam pretražuje svoju bazu podataka i generiše odgovor. ChatGPT koristi vještačku inteligenciju kako bi prepoznao kontekst i dao najbolji odgovor.
Zašto koristiti ChatGPT? ChatGPT ima širok spektar primjena u različitim oblastima, uključujući poslovni svet, medicinu, obrazovanje, marketing i još mnogo toga. Osim toga, ChatGPT je jednostavan za korišćenje i dostupan je na internetu. Korisnici mogu postavljati pitanja i dobiti brze i relevantne odgovore bez potrebe za ljudskim posredovanjem.
Kako koristiti ChatGPT? Korišćenje ChatGPT-a je jednostavno. Prvo, potrebno je pristupiti stranici koja nudi ovu uslugu. Zatim treba postaviti pitanje u tekstualnom formatu, a ChatGPT će odgovoriti u roku od nekoliko sekundi.
Primjeri pitanja koja se mogu postaviti ChatGPT-u uključuju: Koji je najbolji način da se promovišem na društvenim mrežama?
Koje su najbolje strategije za rast malog preduzeća?
Koji su najnoviji trendovi u digitalnom marketingu?
Kako se koristi Excel za izračunavanje prosjeka?
Koji su izazovi i opasnosti?
Postoji nekoliko izazova koji dolaze sa upotrebom ChatGPT-a. Na primjer, neki ljudi mogu da koriste ovaj alat da bi stvarali lažne vijesti i propagandu. Takođe, postoje zabrinutosti u vezi sa privatnošću, budući da ChatGPT može da analizira velike količine podataka.
Uz to, upotreba ChatGPT-a može da ima značajan uticaj na poslovanje i industriju u budućnosti. Na primjer, moguće je da će ovaj model zamijeniti ljude u nekim poslovima, kao što su prevodioci i novinari, ali će istovremeno stvoriti nove poslove u oblasti razvoja i primjene ovog alata.
U zaključku, ChatGPT je veoma koristan alat za dobijanje brzih i relevantnih odgovora na pitanja iz različitih oblasti. Njegova primena se širi iz dana u dan, što pokazuje njegovu snagu i potencijal. Međutim, važno je imati na umu da se ChatGPT i dalje razvija i da postoji prostor za greške i netačne odgovore, zbog čega je važno da se informacije koje se dobijaju putem ovog alata proveravaju i verifikuju.
Sve gore napisano je odgovor koji je dao OpenAI ChatGPT (chat.openai.com) na sledeći upit: Napiši članak o ChatGPT sa osnovnim informacijama, sa par primjera pitanja i najkraćim uputstvom za korišćenje. Koje su opasnosti? Smanji novost 13.02.2023.
Podsticaji za povećanje plata
Rok za podnošenje zahtjeva za podsticaj za povećanje plata je 1. mart 2023. godine za obračunski period 1.7. do 31.12.2022. godine. Plate isplaćene u ovom periodu porede se sa platom isplaćenom u decembru 2021. godine. Podsticaj iznosi 70% plaćenih doprinosa na povećanje plate. Pročitaj više Rok za podnošenje zahtjeva za podsticaj za povećanje plata je 1. mart 2023. godine za obračunski period 1.7. do 31.12.2022. godine. Plate isplaćene u ovom periodu porede se sa platom isplaćenom u decembru 2021. godine. Podsticaj iznosi 70% plaćenih doprinosa na povećanje plate. Pravo na podsticaj se ostvaruje za povećanje plate samo za radnike sa kojima je zasnovan radni odnos najkasnije do 01.12.2021. godine.
U slučaju privremene sriječenosti za rad u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, visina plate u odnosu na koju se posmatra povećanje je njegova posljednja puna isplaćena plata prije zdravstvene spriječenosti za rad.
Za radnike koji su u mjesecu početnog iznosa plate imali platu nižu od važeće najniže, za početni iznos plate kod obračuna podsticaja uzima se visina važeće najniže plate na posljednji dan obračunskog perioda za koji se podnosi zahtjev za podsticaj (u ovom slučaju 942,03 KM).
Ukinuta je obaveza da se uz zahtjev za podsticaj prilažu ugovori o radu. Smanji novost 02.02.2023.
Uredba o plaćanju gotovim novcem
Izmjena Uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem stupila je danas na snagu. Od sada je 500 KM maksimalni iznos računa za gotovinsko plaćanje dobara i usluga, izuzev plaćanja proizvoda u trgovini na veliko, prema drugom poslovnom subjektu. Podsjećamo do sada je bilo 200 KM. Pročitaj više Izmjena Uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem stupila je danas na snagu. Od sada je 500 KM maksimalni iznos računa za gotovinsko plaćanje dobara i usluga, izuzev plaćanja proizvoda u trgovini na veliko, prema drugom poslovnom subjektu. Podsjećamo do sada je bilo 200 KM. Poslovnim subjektima koji imaju blokirane račune od sada je osim zabrane da svoje obaveze plaćaju gotovim novcem, zabranjeno da zadržavaju gotov novac u blagajni, već su dužni da ga isti radni dan a najkasnije naredni uplate na žiro račun. Smanji novost 28.01.2023.
Doprinosi za nepuno radno vrijeme
Doprinosi za lica koja rade na nepuno radno vrijeme od 1.1.2023. godine ne mogu biti niži od 315,08 KM. Ovo je uskladu sa članom 10a. Zakona o doprinosima koji kaže da osnovica doprinosa za lica koja rade na nepuno radno vrijeme ne može biti niža od najniže bruto plate u Republici Srpskoj. Najniža neto plata je shodno odluci Vlade 700 KM, a njoj odgovara bruto plata u iznosu od 1016,39 KM. 27.01.2023.
Rok za podnošenje obrasca 11 do 30.1.
Godišnja prijava poreza po odbitku (Obrazac 11) se podnosi do 30.1. u tekućoj za prethodnu godinu. U prijavu se unose prihodi koji podliježu plaćanju poreza po odbitku u RS u skladu sa Zakonom o porezu na dobit, ali i prihodi za koje su ispunjeni uslovi da se ne oporezuju u skladu sa međudržavnim ugovorom. 26.01.2023.
Najniža plata 700 KM
Vlada RS usvojila je odluku da najniža plata u RS za 2023. godinu bude 700 KM. 23.01.2023.
Objavljena prosječna plata za 2022.
RZS objavio je prosječnu platu u 2022. godini. Prosječna bruto plata iznosi 1730 KM, dok prosječna neto plata iznosi 1144 KM. Prosječna bruto plata iz prethodne godine u tekućoj godini predstavlja osnovicu za obračun toplog obroka, te doprinosa za određene kategorije obveznika. Prosječna neto plata određuje visinu neoporezivog toplog obroka koji poslodavac obezbjeđuje. Bruto iznos toplog obrok koji se isplaćuje treba da iznosi najmanje 14,71 KM dnevno. Doprinosi za lica koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost iznose najmanje 321,78 KM mjesečno. Pročitaj više Republički zavod za statistiku objavio je prosječnu platu u 2022. godini. Prosječna bruto plata iznosi 1730 KM, dok prosječna neto plata iznosi 1144 KM. Prosječna bruto plata iz prethodne godine u tekućoj godini predstavlja osnovicu za obračun toplog obroka, te doprinosa za vlasnike SP, radnike iz tekstilne industrije, volontere i poljoprivrednike. Prosječna neto plata određuje visinu neoporezivog toplog obroka koji poslodavac obezbjeđuje putem keteringa ili se priprema kod poslodavca. Bruto iznos toplog obrok koji se isplaćuje iznosi najmanje 0,85% prosječne bruto plate za prethodnu godinu dnevno, što za 2023. godinu iznosi najmanje 14,71 KM dnevno. Neoporezivi iznos toplog obrok koji poslodavac obezbjeđuje iznosi najviše 0,75% prosječne neto plate za prethodnu godinu, što za 2023. godinu iznosi 8,58 KM dnevno. Prosječna bruto plata predstavlja osnovicu za obračun doprinosa: - za lica koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost (osnovica 60% iznosa, odnosno plaćaće najmanje 321,78 KM mjesečno),
- za lica koja obavljaju profesionalnu djelatnost (osnovica 100% iznosa, odnosno plaćaće najmanje 536,30 KM mjesečno),
- za zaposlene u tekstilnoj industriji ako imaju platu nižu od prosječne bruto plate za prethodnu godinu (osnovica 25% iznosa, odnosno plaćaće 134,08 KM mjesečno),
- nosioce komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstava osiguranici na PIO i zdravstvo (osnovica 30% iznosa, odnosno 148,96 KM mjesečno),
- nosioce komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstava osiguranici na PIO i zdravstvo (osnovica 30% iznosa, odnosno 52,94 KM mjesečno),
- nosioce nekomercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva (osnovica 20% iznosa, odnosno 35,29 KM mjesečno),
- za lica za vrijeme obavljanja stručnog osposobljavanja i usavršavanja kod poslodavca (volonter-pripravnik) (osnovica 50% iznosa, odnosno 127,16 KM mjesečno).
Smanji novost 05.01.2023.
Vraćeno pravo na refundaciju bolovanja iz prethodnog perioda
U SL.GL 132/22 objavljene su izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojima se jasno regulišu prava poslodavaca na povrat isplaćenih naknada neto plata radnicima na koja su stekli pravo po ranije važećem Zakonu. Rok za podnošenje zahtjeva za povrat tih naknada je do 31. marta 2023. godine. Pročitaj više U SL.GL 132/22 objavljene su izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojima se jasno regulišu prava poslodavaca na povrat isplaćenih naknada neto plata radnicima na koja su stekli pravo po ranije važećem Zakonu. Rok za podnošenje zahtjeva za povrat tih naknada je do 31. marta 2023. godine. Novim zakonom je rok za podnošenje zahtjeva sa 3 godina smanjen na 3 mjeseca, što je u nedostatku člana koji je sada izmjenama dodat, dovelo do toga da je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske po novom zakonu donosio rješenja kojima odbija kao neosnovane zahtjeve poslodavaca za potraživanja za koja su poslodavci stekli pravo da podnesu zahtjev po ranije važećim propisima i koja su starija od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je radnik bio spriječen za rad. Ovakvim postupanjem vršena je retroaktivna primjena propisa kojom su oduzimana stečena prava poslodavaca. Smanji novost 02.01.2023.
Ukinuta republička taksa
Od 1. januara 2023. godine na snazi je Zakon o prestanku važenja Zakona o posebnim republičkim taksama. Cilj ukidanja posebne republičke takse je rasterećenje privrednih subjekata i brži rast privredne aktivnosti u Republici Srpskoj 30.12.2022.
Radno vrijeme tokom praznika u Bijeljini
Gradonačelnik Grada Bijeljina donio je odluku da je 1. januar neradni dani, a da 2. i 9. januara mogu da rade zanatsko-preduzetnički i trgovinski objekti najduže do 12h. Tokom novogodišnjih praznika ugostiteljski objekti mogu raditi neograničeno radno vrijeme. 18.11.2022.
Radno vrijeme 21. novembra
U ponedjeljak 21. novembra 2022. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH svi objekti u trgovinskoj i zanatsko - preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova... Pročitaj više U ponedjeljak 21. novembra 2022. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH svi objekti u trgovinskoj i zanatsko - preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova.
Apoteke, ugostiteljski objekti, prodavnice pogrebne opreme i veterinarske ambulante mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkog praznika.
Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću, a obavljaju procesnu proizvodnju, mogu da rade u vremenu koje zahtijeva proces rada. Smanji novost 02.10.2022.
Novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju
Novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju stupio je na snagu 29. septembra. Naknada tokom bolovanja usljed malignih bolesti od sada se isplaćuje u 100% iznosu. Vlasnici preduzetničkih radnji od sada imaju pravo na refundaciju bolovanja. Rok za podnošenje zahtjeva za refundaciju sada je 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je radnik bio spriječen za rad. Pročitaj više Novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju (Sl.Gl 93/22) naknada plate tokom bolovanja isplaćuje se u 100% iznosu od osnova, umjesto dosadašnjih 70%, u slučajevima: očuvanja trudnoće, malignih bolesti radnika ili njege djeteta oboljelog od maligne bolesti, te dobrovoljnog davanja organa, tkiva ili ćelija. Kao i do sada u slučaju izolacije kliconoše ili zbog pojave zaraze isplaćuje se 90% od osnova i 100% u slučaju profesionalne bolesti ili povrede na radu. U svim ostalim slučajevima naknada plate iznosi 70% od osnova.
Zakon je stupio na snagu 29.9.2022. godine.
Kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu, može se propisati veći procenat naknade plate u slučaju privremene spriječenosti za rad koja traje neprekidno do 30 dana.
Osnov za obračun naknade plate je prosječna neto plata osiguranika ostvarena u zadnjih 6 mjeseci koji prethode mjesecu u kom je osiguranik otišao na bolovanje.
Ukoliko osiguranik u prethodnom periodu nije proveo šest mjeseci na radu, osnov za obračun i isplatu naknade je prosječna neto plata osiguranika ostvarena u periodu koji je osiguranik proveo na radu.
Osnov za obračun i isplatu naknade plate za radnika koji radi polovinu punog radnog vremena je neto plata koju bi radnik ostvario da je bio na radu.
Poslodavac ima pravo da u roku od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je radnik bio spriječen za rad podnese Fondu zdravstvenog osiguranja zahtjev za povrat naknade plate isplaćene radniku ako privremena spriječenost za rad radnika traje neprekidno duže od 30 dana, počev od 31. dana neprekidne spriječenosti za rad, pod uslovom da radnik ima staž osiguranja po osnovu radnog odnosa u trajanju od najmanje tri mjeseca neprekidno ili u trajanju od šest mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci i da su uplaćene sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, odnosno da je poslodavac redovno izmirio sve tekuće obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje do 20. u mjesecu za protekli mjesec.
Ako je privremena spriječenost za rad nastala zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, naknada plate se obezbjeđuje od strane poslodavca od prvog dana privremene spriječenosti za rad do prestanka uzroka privremene spriječenosti za rad.
Licu koje obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja obezbjeđuje naknada ako njegova spriječenost za rad traje neprekidno duže od 30 dana, počev od 31. dana neprekidne spriječenosti za rad, pod uslovom da privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost obavlja kao osnovno zanimanje i da je nastavljanjem obavljanja djelatnosti obezbijeđen kontinuitet uplaćivanja svih dospjelih obaveza po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Naknada se obezbjeđuje u gore navedenim procentima od propisane osnovice na koju se u skladu sa propisom kojim se uređuje oblast doprinosa obračunava i plaća doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje, a u toku jedne kalendarske godine se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja može obezbijediti isplaćivanje propisane naknade za najviše 11 mjeseci neprekidne spriječenosti za rad. Zahtjev za obezbjeđenje naknade može se podnijeti u roku od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je lice bilo spriječeno za rad. Lice gubi pravo na naknadu ako za vrijeme spriječenosti za rad svojim ličnim radom obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost. Rad radnika koje zapošljava ili na drugi način radno angažuje ovo lice ne utiče na njegovo ostvarivanje prava na naknadu za vrijeme spriječenosti za rad. Smanji novost 24.08.2022.
Podsticaj na plate
Rok za podnošenje zahtjeva za podsticaj za povećanje plata za period januar-jun 2022. godine je 29.08.2022. godine. Poslednje izmjene Zakona o podsticajima ne važe za ovaj obračunski period, tako da se podnošenje i obračun vrši na isti način kao do sada. 22.08.2022.
Kako postati preduzetnik?
Svako ko ima određenu poslovnu ideju ima mogućnost da kao preduzetnik isproba uspješnost svoje ideje, zaposli druge ili samog sebe i omogući sebi i svojoj porodici osnovne ili dodatne izvore prihoda. Ako Vam je pojam preduzetništva maglovit i ukoliko osjećate strah koji Vas sputava da ostvarite svoje zamisli i želju za slobodom, onda preporučujemo da pročitate tekst koji smo pripremili na sledećem linku. 02.08.2022.
PDV prijava za juli 2022. godine
Izmjenama Zakona o PDV-u trebalo je da PDV prijave počevši od poreskog period 2207 budu popunjene podacima zaokruženim na dvije decimale, međutim UIO je izdala obavještenje da će za poreski period 2207 (juli 2022. godine) ostati obaveza da se upisuju iznosi zaokruženi na najbliži manji cijeli broj, tj. za 2207 poreski period ostaje da se upisuju iznosi na način kao što je rađeno do sada. 02.08.2022.
Popis nedovršenih građevinskih objekata
Izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u propisano da su lica koja su obveznici PDV-a dužna da na dan stupanja na snagu ovog pravilnika izvrše popis građevinskih objekata čija je izgradnja u toku i sačinjene popisne liste dostave Upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana izvršenog popisa, odnosno do 11. avgusta 2022. godine. Pročitaj više Izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u propisano da su lica koja su obveznici PDV-a dužna da na dan stupanja na snagu ovog pravilnika izvrše popis građevinskih objekata čija je izgradnja u toku i sačinjene popisne liste dostave Upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana izvršenog popisa, odnosno do 11. avgusta 2022. godine.
Popisna lista treba da sadrži ukupnu projektnu površinu objekta i/ili ekonomski djeljivih cjelina, ukupno sadržani PDV po primljenim fakturama, ukupno odbijeni PDV sa danom popisa, vrijednost izvršenih isporuka i vrijednost primljenih uplata za buduće isporuke po kojima je ispostavljena faktura, avansna faktura ili drugi dokument kojim se dokazuje vrijednost izvršenih isporuka i/ili primljenih uplata. Uz popisnu listu se prilaže specifikacija pojedinačno izdate fakture i avansne fakture ili drugog dokumenta o izvršenoj isporuci i/ili primljenoj uplati.
Na stranici UIO u odjeljku novosti na dan 26.7.2022. možete naći detaljne informacije i obrazac popisne liste.
Sačinjene popisne liste se, zajedno sa specifikacijom izdatih faktura, dostavljaju u Odsjek za poreze, Grupu za reviziju i kontrolu nadležnog regionalnog centra. Smanji novost 30.07.2022.
PDV tretman usluga prevoza putnika kroz BiH
Izmjenama Zakona o PDV-u uređeno je oporezivanje usluge prevoza koju izvrši inostrani prevoznik na teritoriji BiH. Od sada su inostrani prevoznici dužni da se putem poreskih punomoćnika registruju kao PDV obveznici u BiH ili da pri izlasku iz BiH uplate svoju obavezu za PDV. Pročitaj više Izmjenama Zakona o PDV-u uređeno je oporezivanje usluge prevoza koju izvrši inostrani prevoznik na teritoriji BiH. Od sada su inostrani prevoznici dužni da se putem poreskih punomoćnika registruju kao PDV obveznici u BiH ili da pri izlasku iz BiH uplate svoju obavezu za PDV. Poresku osnovicu čini onaj dio od ukupne vrijednost usluge koji se srazmjerno broju kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije BiH oporezuje u BiH, pri čemu poreska osnovica ne može biti niža od prosječne naknade koju čini prosječan iznos vrijednosti po putniku i po jednom kilometru od 0,10 KM pomnožen sa brojem putnika koji putuju i brojem kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije BiH. Smanji novost 09.07.2022.
Ukinuti podaci o matičnom broju i adresi na platnoj listi
Izmjenama Pravilnika o sadržaju pismenog obračuna plate (Sl.Gl 65/22) ukinuti su podaci o matičnom broju radnika i podatak o adresi stanovanja radnika. Obavještavamo korisnike programa za obračun plate da je KPSoft program usklađen sa ovim izmjenama. 08.07.2022.
Poreski i drugi troškovi DOO u Republici Srpskoj
Za sve one koji planiraju registrovati DOO pripremili smo odgovore na sledeća pitanja: Koliko iznosi porez na dobit? Da li se isplata dividente oporezuje? Postoje li obavezni doprinosi za vlasnike i direktore DOO? Koliko iznose troškovi za porez i doprinose za zaposlene? Koje takse i naknade se plaćaju? Koja je PDV stopa i kako se postaje PDV obveznik? Koje fiksne troškove DOO ima? Na ova pitanja smo odgovorili u članku koji možete pročitati na sledećem linku. 05.07.2022.
Nedjeljiva prava iz radnog odnosa
Na osnovu nezvaničnih tumačenja Zakona o radu pravo na godišnji odmor, pravo na naknadu prevoza i pravo na naknadu za topli obrok su nedjeljiva prava iz radnog odnosna. Drugim riječima, ova prava se ostvaruju u punom obimu bez obzira na to da li radnik radi na puno ili nepuno radno vrijeme. Konkretno, radnik koji radi na pola radnog vremena ima pravo na topli obrok kao da radi na puno radno vrijeme. Pročitaj više Na osnovu nezvaničnih tumačenja Zakona o radu pravo na godišnji odmor, pravo na naknadu prevoza i pravo na naknadu za topli obrok su nedjeljiva prava iz radnog odnosna. Drugim riječima, ova prava se ostvaruju u punom obimu bez obzira na to da li radnik radi na puno ili nepuno radno vrijeme. Konkretno, radnik koji radi na pola radnog vremena ima pravo na topli obrok kao da radi na puno radno vrijeme. Zadatak računovođe je da upozna poslodavca sa ovakvim tumačenjima, ali na kraju je poslodavac taj koji donosi konačnu odluku kako će se određene naknade obračunavati. S tim u vezi, za korisnike programa za obračun plata KPSoftPla u opciji za opšta podešavanje dodat je izbor opcija u zavisnosti od toga kako poslodavac želi obračunavati topli obrok za radnike koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme: - NEOBRAČUNAVATI - topli obrok se neće obračunati za nepuno radno vrijeme
- OBRAČUNATI SRAZMJERNO RADNOM VREMENU - topli obrok će se obračunati srazmjerno radnom vremenu
- OBRAČUNATI PUNI TOPLI OBROK - topli obrok će se obračunati u punom iznosu bez obzira na radno vrijeme
Smanji novost 29.06.2022.
Porez na nepokretnost
Rok za plaćanje prve polovine poreza na nepokretnost ističe 30. juna. Drugi dio poreza plaća se najkasnije do 30. septembra.
Poreski obveznik poreza na nepokretnosti je vlasnik nepokretnosti, a ukoliko se vlasnik nepokretnosti ne može odrediti ili pronaći, poreski obveznik je lice koje po bilo kom osnovu koristi nepokretnost. 21.06.2022.
Pitanje ZAŠTO
Bilo bi dobro kad bi se sve računovođe i obveznici BiH ujedinili i postavili zakonodavcima pitanje ZAŠTO? na sva nelogična i besmislena pravila i rješenja. Nekada se čini da su određena pravila nastala da bi se obveznici mogli kažnjavati. Kao u nekoj igrici, pravila bez smisla, logike, ali eto to su pravila i moraju se poštovati. Pročitaj više Bilo bi dobro kad bi se sve računovođe i obveznici BiH ujedinili i postavili zakonodavcima pitanje ZAŠTO? na sva nelogična i besmislena pravila i rješenja. Nekada se čini da su određena pravila nastala da bi se obveznici mogli kažnjavati. Kao u nekoj igrici, pravila bez smisla, logike, ali eto to su pravila i moraju se poštovati.
1. U RS podnošenje 1004 kao zbira svih primanja fizičkog lica je kranja besmislica. Koja je potreba da fizičko lice sabira svoja primanja koja PU već u svojim evidencijama ima i u slučaju da iskažemo istinito manje ili više nego što oni kod sebe imaju, vraćaju nam prijavu kao neispravnu. ZAŠTO? Zašto država pita za podatke koje već zna? Predlažem: ukidanje 1004 i uvođenje prijave poreza na dohodak za svaku preduzetničku radnju zasebno.
2. Obavezno pravljenje rasporeda radnog vremena, vođenje evidencionih listi... Ostavite poslodavcima da ta pitanja samostalno uređuju radi svojih potreba. Provjera da li je poslodavac popunio neke papire koji nikome i ničemu ne služe nije provjera suštine nego forme. Treba imati na umu i zaštitu životne sredine za sve što se bespotrebno štampa. U jednoj firmi sa preko 20 zaposlenih trebalo bi imati jednog zaposlenog koji će se baviti samo evidencijom radnog vremena ukoliko se nema program za to. Čujem da su rekli da treba evidentirati i dnevni odmor. ZAŠTO? Zašto je državi bitno da ima takve podatke? Zašto država radnike smatra neukima i nesposobnima da se izbore za svoja prava koja su im zakonom propisana. Edukujte građane i idite u kontrolu tamo gdje se suština ne poštuje a ne da je poštovanje forme jedino što je važno.
3. Zašto su u RS uveli minimalne doprinose? Da li je to zato što smatraju da poslodavci zapošljavaju na pola radnog vremena a da im ti radnici rade na puno radno vrijeme? Pa ako sumnjate u to, to je bar lako provjeriti. Izlistajte sve poslodavce koji zapošljavaju više od 2 radnika na pola radnog vremena na isto radno mjesto i dobićete sve one koje treba da kontrolišete.
4. Kažu na nekom seminaru topli obrok je nedjeljivo pravo i radnik koliko god da radi ima pravo na cijeli topli obrok. Znači radnik koji radi na po pola radnog vremena kod dva poslodavca dnevno ostvaruje pravo na dva topla obroka!!!
5. Pravimo popise cigareta zato što su se cijene promijenila, pri čemu nema promjene akcize i to moramo da dostavljamo UIO. ZAŠTO?
6. Ne mogu da se načudim pravilu dopunske i dodatne djelatnosti u RS. Ako negdje radiš i želiš registrovati SP možeš kao dopunsko zanimanje, ali ne možeš imati zaposlene. Ako ti treba zaposleni moraš registrovati dodatno, ali ne možeš sam raditi u toj radnji, takođe u tu radnju ne možeš zaposliti nekoga npr na 4h ko je već zaposlen na puno radno vrijeme, jer po Zakonu o radu tih dodatnih 4h spadaju u dopunski rad a dopunski rad je rad van radnog odnosa i onda on kao da nije nikoga zaposlio. ZAŠTO? Zašto besmislenim pravilima sputavaju nešto što je moguće? Zašto je nedopustivo da jedan računovođa koji radi u jednoj firmi ima svoju agenciju kao dopunsko zanimanje i u kojoj zapošljava pomoćnog radnika npr. da mu unosi podatke, ide na teren i sl?
7. Postavila bih pitanje i ZAŠTO naše institucije na svojim sajtovima ne objavljuju sve bitne informacije koje su potrebne obveznicima kako bi ispravno obračunavali plate, plaćali poreze, podnosili prijave... KAKO JE MOGUĆE da se neki zakon ne promijeni a da se milion puta stavovi institucija i inspektora promijene? ZAŠTO se o promjenama važnih stavova obveznici ne obavještavaju?
8. ZAŠTO poreske institucije ne rade na unapređenju softvere za podnošenje prijava kako bi obveznici bili upozoreni ukoliko su nešto zaboravili podnijeti!!! Zašto se obveznici moraju kažnjavati za propuste koji ne dovode do materijalne štete kao što je recimo propust da se nakon učitavanja ekuf/ekif podnese xml. Pošaljite obavještenje da to nedostaje ili stavite na glavni prikaz to obavještenje - to je tako prosta stvar za programere. Uporedite pdv prijavu sa poslatim ekuf i ekif i upozorite obveznika da nešto nije uredu u samom programu. Zašto morate tražiti greške koje suštinski nisu bitne i iz kažnjavanja za iste crpiti prihode?
9. Inspektor kaže: Na cijeni artikla u maloprodaji mora biti istaknut broj kalkulacije po kojoj je roba ušla. ZAŠTO? Kome je to bitno? Da li će taj podatak kupac da koristi? Sumnjam. Ako je za inspektora, pa svaka kartica artikla mu je u kontroli dostupna i može vidjeti podatak koji mu treba.
10. Ne znam da li znate, ali u BiH postoje kvote za zapošljavanje stranih državljana i te kvote su kako sam čula već krajem aprila iskorištene, što znači da se ni jedan stranac do kraja godine ne može zaposliti u BiH. ZAŠTO? Zašto uopšte postoje te kvote. Zašto blokiraju ljude iz inostranstva koji žele ovdje registrovati SP? Ako sumnjaju u njih neka provedu kontrolu. Zašto otežavaju rad privrednicima koji ne uspjevaju naći radnike iz BiH? Zašto sputavaju one koji žele da rade nekim imaginarnim ljudima koji godinama stoje na evidencijama zavoda za zapošljavanje i ne žele da rade?
11. ZAŠTO su stvari tako postavljene da kontrole kreću sa stavom DA SMO SIGURNO NEŠTO POGRIJEŠILI i da smo sigurno poslovali mimo zakona i da smo tokom kontrole u obavezi DA DOKAZUJEMO DA NISMO KRIVI. Zašto institucije u svom nastupu ne poštuju PRETPOSTAVKU NEVINOSTI! Hej pa i najveći zločinci imaju pravo na to da se u njihovom slučaju poštuje pretpostavka nevinosti sve dok se ne dokaže suprotno!
Ovo je tek nekoliko stvari koje su mi prve pale napamet i čime sam se bavila prethodnih dana. Vjerujem da ovu listu možete dopuniti. Pitam se na koji način možemo doći do odgovora na pitanje ZAŠTO i na koji način da podstaknemo institucije da ukinu sve što je besmisleno i daju maksimalan doprinos da građane edukuju da budu sposobni da samostalno ostvaruju svoja prava, da poslovnu zajednicu informišu o svemu što je bitno za njihovo poslovanje kako ne bi bili stalno u strahu od kazni zbog nenamjernog kršenja nekih pravila.
Ana Nikolić Smanji novost 15.06.2022.
Doprinosi za radnike upućene na rad u inostranstvo
Izmjenama Zakona o doprinosima (objavljenim u SLGL 56/22) za lica koja su zaposlena kod poslodavca sa sjedištem u RS i prijavljena u JSND i koja su upućena na rad u inostranstvo, doprinosi se plaćaju na osnovicu koja je u visini najniže plate u RS za mjesec za koji se doprinosi obračunavaju. 15.06.2022.
Neoporezivi iznos toplog obroka
Topli obrok koji poslodavac obezbjeđuje za radnike putem keteringa ili se priprema kod poslodavca od 22.6.2022. godine dnevno iznosi najviše 0,75% prosječne neto plate u RS za prethodnu godinu. Visina prosječne neto plate za 2021. godinu iznosila je 1004 KM, tako da neoporezivi topli obrok od 22.6.2022. do kraja 2022. godine iznosi 7,53 KM dnevno. Izmjene Zakona o porezu na dohodak su objavljene u SLGL 56/22. 15.06.2022.
Dopuna Zakona o podsticajima u privredi
U SLGL 56/22 objavljena dopuna Zakona o podsticajima u privredi kojom se određuje da se postupak dodjele podsticaj za povećanje plata radnika za period 1. januar 2022. do 30. juni 2022. godine sprovodi u skladu sa odredbama Zakona o podsticajima u privredi SLGL 52/19 i 78/20. 04.06.2022.
Podsticaj za samozapošljavanje u Bijeljini
Gradonačelnik Grada Bijeljina raspisao je Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u cilju samozapošljavanja. Javni poziv je raspisan 12. maja 2022. godine. Podsticajna sredstva su namijenjena nezaposlenim licima sa evidencije Zavoda za zapošljavanje – filijala Bijeljina. Rok za podnošenje je 13. jun 2022. godine. Pročitaj više Gradonačelnik Grada Bijeljina raspisao je Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u cilju samozapošljavanja. Javni poziv je raspisan 12. maja 2022. godine. Podsticajna sredstva su namijenjena nezaposlenim licima sa evidencije Zavoda za zapošljavanje – filijala Bijeljina. Pravo na podsticaj imaju lica koja se vode na evidenciji nezaposlenih lica najmanje jedan mjesec prije objavljivanja Javnog poziva i koja namjeravaju da pokrenu samostalnu zanatsko-preduzetničku djelatnost ili koja su već pokrenula zanatsko-preduzetničku djelatnost kao osnovno zanimanje na području grada Bijeljina nakon objavljivanja Javnog poziva i koji su prije registracije bili prijavljeni na evidenciji nezaposlenih lica kod Zavoda za zapošljavanje – filijala Bijeljina, Biro Bijeljina, prije objavljivanja Javnog poziva. Podsticaji se dodjeljuju za započinjanje vlastite djelatnosti, kao osnovno zanimanje.
Ovim sredstvima planirano je finansiranje samozapošljavanja 26 lica u zanatsko-preduzetničkim djelatnostima u iznosu od 5.000 KM po jednom nezaposlenom licu ili više, ukoliko bude manje od 26 korisnika podsticaja, što ukupno iznosi 130.000 KM.
Javni poziv je otvoren do 13. juna 2022. godine.
Detalje javnog poziva možete naći na stranici:
https://www.gradbijeljina.org/sr/news/obavjestenja/javni-pozivi/4919.javni-poziv--za-dodjelu-podsticajnih-sredstava-u-funkciji-samozaposljavanja-preduzetnika-u-2022godini.html Smanji novost 02.06.2022.
Podsticaj za povećanje plata
Krajem aprila objavljene su izmjene Zakona o podsticajima u privredi koje stupaju na snagu 1. jula 2022. godine. Izmjene donose novu definiciju plate i početnog iznosa za utvrđivanje povećanja plate. Pročitaj više Krajem aprila objavljene su izmjene Zakona o podsticajima u privredi koje stupaju na snagu 1. jula 2022. godine. Izmjene donose novu definiciju plate i početnog iznosa za utvrđivanje povećanja plate.
Plata podrazumjeva novčanu naknadu koja se ostvaruje u skladu sa propisima koji uređuju radni odnos. Počevši od 1. januara 2022. godine kada su stupile na snagu izmjene Zakona o radi važi nova definicija plate koja kaže da se plata sastoji od osnovne plate i uvećanja plate propisanih Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i
ugovorom o radu, te poreza na dohodak i doprinosa. Ranije je definicija plate obuhvatala i druga primanja po osnovu rada kao što su dnevnica, naknade za topli obrok i prevoz, međutim od 1. januara 2022. to više ne ulazi u platu, tako da proizilazi da se podsticaj ne može tražiti na druga primanja po osnovu rada. Npr. na uvećanje isplate radniku do kog je došlo uvođenjem ili uvećanjem toplog obroka ne može se tražiti podsticaj.
Nova definicija početnog iznosa je sljedeća: Početni iznos za utvrđivanje povećanja plate radnika je visina plate radnika za mjesec decembar u kalendarskoj godini, koja prethodi obračunskom periodu za koji se podnosi zahtjev za podsticaj. Privredni subjekt može ostvariti pravo na podsticaj za povećanje plate samo za radnike sa kojima je zasnovao radni odnos najkasnije do prvog dana za mjesec početnog iznosa plate dakle do 1. decembra prethodne godine. U slučaju promjene najniže plate, za radnike koji su u mjesecu početnog iznosa plate imali platu nižu od važeće najniže plate u Republici Srpskoj, za početni iznos plate kod obračuna podsticaja uzima se visina važeće najniže plate na posljednji dan obračunskog perioda za koji se podnosi zahtjev za podsticaj.
Ukinuta je obaveza da se uz zahtjev za podsticaj dostavljaju ugovori o radu.
Uvedena je jedinstvena stopa za utvrđivanje vrijednosti podsticaja i to 70% od plaćenih doprinosa na povećanje plate radnika.
Povećanje plate predstavlja razliku između visine povećane plate radnika i početnog iznosa plate radnika. Iznos podsticaja pojedinačno po radniku ne može biti viši od 1.000 KM u obračunskom periodu. Smanji novost 25.05.2022.
Podsticaj za preduzetnike
Razvojna agencija Grada Bijeljina je rapisala Javni poziv za dodjelu podsticajnih sredstava za razvoj preduzetnika na području Grada Bijeljina za 2022. godinu.
Maksimalan iznos dodijeljenih podsticajnih sredstava iznosi do 10.000,00 KM, a ne može biti veći od 50% opravdanih troškova projekta. Krajnji rok za podnošenje prijava je 17. jun 2022. godine, a dostavljaju se lično u Agenciji ili putem pošte. Više o javnom pozivu nađite na stranici https://agencijamsp.com 23.05.2022.
Povećana najniža plata na 650 KM
Od 1. maja najniža plata iznosi 650 KM u neto iznosu, odnosno 942.03 KM u bruto iznosu. Odluka je objavljena u Sl.Gl. 45/22. Najniža plata isplaćuje se radniku samo kada je iznos plate radnika obračunate u skladu sa zakonom, opštim aktom ili ugovorom o radu ispod iznosa najniže plate. 18.05.2022.
Prodaja putem brze pošte pod pojačanom kontrolom UIO
Uprava za indirektno oporezivanje 25. maja 2022. godine započinje intenzivne kontrole svih obveznika koji su obavljali promet u Bosni i Hercegovini koristeći usluge “brzih pošta”. Razlog za pojačane kontrole ovih obveznika su sumnje u neprijavljivanje kompletno ostvarenog prometa. Inspektori UIO će pojačane kontrolne aktivnosti provesti na području cijele Bosne i Hercegovine. Aktivnosti na terenu počinju 25.5.2022. godine i provodit će se, sa većim ili manjim intenzitetom, do kraja 8 (osmog) mjeseca 2022. godine. Pročitaj više OPŠTA OBAVJEŠTENJA
POJAČANE KONTROLE OBVEZNIKA KOJI SU VRŠILI PROMET U BIH KORISTEĆI USLUGE „BRZIH POŠTA“
Uprava za indirektno oporezivanje 25. maja 2022. godine započinje intenzivne kontrole svih obveznika koji su obavljali promet u Bosni i Hercegovini koristeći usluge “brzih pošta”. Razlog za pojačane kontrole ovih obveznika su sumnje u neprijavljivanje kompletno ostvarenog prometa. U analizama koje su upravo završene u UIO došlo se do zaključka da veći broj obveznika, znatan dio prometa dobara u Bosni i Hercegovini, ostvaruje korištenjem usluga kurirskih poslova, odnosno poslova “brze pošte”. Vodeći se određenim pokazateljima u ovom segmentu poslovanja, Uprava se obratila Agenciji za poštanski saobraćaj u BiH u cilju pribavljanja spiska ovlaštenih lica koja imaju licencu za obavljanje poštanskih usluga. Po dobivanju liste lica koja se bave navedenom djelatnošću zatražena je dostava podataka o korisnicima usluga brze pošte i načinima plaćanja pošiljki. Na osnovu svih dobivenih informacija i podataka kreirana je lista lica – obveznika, koji će biti predmet pojačanih kontrola od 25. maja 2022. godine. Na osnovu dobivenih informacija UIO je izvršila identifikaciju lica koja u ovom trenutku nisu obveznici PDV-a u BiH, a koji su ostvarili promet (naplatu po preduzeću za isporučene pošiljke kod svih pošta u BiH), na godišnjem nivou iznad 50.000,00 KM. Ova lica su već morala podnijeti zahtjev za registraciju i ulazak u sistem PDV-a u BiH. Pored toga, UIO je izvršila identifikaciju obveznika PDV-a koji su već registrirani u Upravi, ali je analizom utvrđeno da su ostvarili promet znatno veći u odnosu na promet koji su iskazali i prijavili u svojim PDV prijavama. Inspektori UIO će kontrole provoditi u prostorijama obveznika/lica, koji su identifikovani da su prodavali dobra koristeći, između ostalog, i usluge “brzih pošta” u BiH. UIO poziva sve obveznike PDV-a, koji su u prethodnom periodu vršili promet dobara na način da su koristili i usluge “brzih pošta”, da još jednom pregledaju svoje knjigovodstvene evidencije i ukoliko uoče nepravilnosti da eventualno izmijene svoje PDV-e prijave. Također, pozivamo obveznike koji nisu u sistemu PDV-a, a koji su prešli prag oporezivog prometa u iznosu od 50.000 KM, da hitno podnesu zahtjev za registraciju u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza u UIO. Na ovakav način će obveznici izbjeći prekršaje i kazne u predstojećim kontrolama. Inspektori UIO će pojačane kontrolne aktivnosti provesti na području cijele Bosne i Hercegovine. Aktivnosti na terenu počinju 25.5.2022. godine i provodit će se, sa većim ili manjim intenzitetom, do kraja 8 (osmog) mjeseca 2022. godine. Smanji novost 12.05.2022.
Povećanje toplog obroka
Izmjenom Odluke o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku (SLGL RS 39/22) iznos koji se isplaćuje na ime naknade za topli obrok povećan je sa 0,75% na 0,85% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu za svaki radni dan što iznosi 13.14 KM dnevno. Izmjena odluke stupa na snagu 12. maja 2022. godine. Poslodavci koji ne obezbjeđuju topli obrok u svojim restoranima ili preko keteringa dužni su da zaposlenima isplaćuju topli obrok u navedenom iznosu. 07.05.2022.
Obračun obaveza po osnovu autorskog ugovora
Izmjenama Pravilnika o vrsti i visini troškova neophodnih za ostvarenje prihoda po osnovu autorskih prava (Sl.Gl 17/22) izmijenjena je osnovica za obračun poreza po osnovu autorskog ugovora. Ranije se porez obračunavao na dohodak, odnosno kada od bruto ugovorenog iznosa odbijemo doprinose, pa potom normirane troškove. Sada je osnovica za obračun poreza bruto ugovoreni iznos umanjen za normirane troškove, tako da je formula za obračun sledeća: Bruto=Neto/(0.685+T*0.0013) gdje je T procenat normiranih troškova. Novi obračuna važi od 1.3.2022. godine. 27.04.2022.
Radno vrijeme tokom praznika u Bijeljini
Prvi dan Međunarodnog praznika rada 01. maj 2022. godine (nedjelja) je neradni dan, osim za apoteke, veterinarske ambulante i ugostiteljske objekte koji mogu raditi redovno radno vrijeme. Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću mogu da rade u vremenu koji zahtijeva proces rada. 02. maja 2022. godine i 09. maja 2022. godine radi zadovoljenja neophodnih potreba građana za snabdijevanjem osnovnim životnim artiklima i drugih potreba, mogu da rade objekti u trgovinskoj i zanatsko – preduzetničkoj djelatnosti najduže do 12,00 časova. 26.03.2022.
Poziv Poreske uprave frilenserima da prijave prihode
Poreska uprava RS uputila je poziv poreskim obveznicima koji ostvaruju prihode iz inostranstva, uključujući i prihode od usluga ostvarene udaljenim radom (freelancer), da te prihode prijave Poreskoj upravi, kao i da registruju djelatnosti koje obavljaju. Iz PURS napominju da raspolažu podacima o ostvarenom prilivu sredstava putem internet servisa za finansijsko plaćanje kao što je „PayPal“ i dr. Pročitaj više Poreska uprava RS uputila je poziv poreskim obveznicima koji ostvaruju prihode iz inostranstva, uključujući i prihode od usluga ostvarene udaljenim radom (freelancer), da te prihode prijave Poreskoj upravi, kao i da registruju djelatnosti koje obavljaju. Iz PURS napominju da raspolažu podacima o ostvarenom prilivu sredstava putem internet servisa za finansijsko plaćanje kao što je „PayPal“ i dr. Frilenseri (koji nisu registrovali djelatnost) dužni su porez plaćati u roku od 7 dana od dana naplate prijema, a u zavisnosti od tipa posla koji obavljaju u nekim slučajevim potrebno je da obračunavaju i plaćaju doprinose. Za više informacija o načinima oporezivanja i registracije djelatnosti pročitajte u članku FRILENSERI: Poreske obaveze i registracija. Smanji novost 04.02.2022.
Javni poziv Zavoda za zapošljavanje
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske objavio je javni poziv po Programu zapošljavanja i samozapošljavanja ciljnih kategorija u privredi u 2022. godini. Javni poziv je otvoren 30 dana od dana objavljivanja, a krajnji rok za podnošenje zahtjeva je 7.3.2022. godine. Detalji javnog poziva su na sajtu Zavoda: LINK 31.12.2021.
Komunalne takse se ukidaju od 1.1.2022.
Izmjenama Zakona o komunalnim taksama ukinuta je komunalna taksa za isticanje poslovnog imena pravnog lica ili preduzetnika na poslovnim prostorijama. Izmjene stupaju na snagu 1.1.2022. godine. Pročitaj više Izmjenama Zakona o komunalnim taksama ukinuta je komunalna taksa komunalna taksa za isticanje poslovnog imena pravnog lica ili preduzetnika na poslovnim prostorijama. Izmjene stupaju na snagu 1.1.2022. godine. Smanji novost 31.12.2021.
Minimalna plata 590 KM
Vlada Republike Srpske odlučila je da minimalna plata u 2022. godini iznosi 590 KM. 31.12.2021.
Cijena električne energije svim privrednicima 53 evra
Elektroprivreda Republike Srpske donijela je odluku da cijena električne energije svim privrednicima bude 53 evra po megavat-času. 30.12.2021.
Nove stope doprinosa i poreza na dohodak
1. januara 2022. godine stupaju na snagu izmjene Zakona o doprinosima kojim je stopa za zdravstveno osiguranje sa 12% snižena na 10,2%. Izmjenama Zakon o porezu na dohodak stopa poreza na prihode od ličnih primanja je snižena sa 10% na 8%. Stopa od 10% ostaje za plaćanje poreza na prihod od samostalnih djelatnosti. Za prihode od autorskih prava, kapitala, kapitalnih dobitaka i ostalog dohotka plaća se porez na dohodak po stopi od 13%. Pročitaj više 1. januara 2022. godine stupaju na snagu izmjene Zakona o doprinosima kojim je stopa za zdravstveno osiguranje sa 12% snižena na 10,2%. Izmjenama Zakon o porezu na dohodak stopa poreza na prihode od ličnih primanja je snižena sa 10% na 8%. Stopa od 10% ostaje za plaćanje poreza na prihod od samostalnih djelatnosti. Za prihode od autorskih prava, kapitala, kapitalnih dobitaka i ostalog dohotka plaća se porez na dohodak po stopi od 13%. Godišnji lični odbitak je sa 8.400 KM povećan na 12.000 KM.
Novi zakon donosi i novu definiciju poreske osnovice: Poreska osnovica poreza na dohodak od ličnih primanja predstavlja zbir bruto ličnih primanja (plata, olakšice, skrivene isplate, korišćenje službenog vozila, pokloni, bonusi, nagrade i druge isplate ukoliko nisu oslobođene).
Na dohotke od ličnih primanja koji su ostvareni prije stupanja na snagu ovog zakona primjenjivaće se odredbe zakona koji je bio na snazi poslednjeg dana u mjesecu za koji se isplaćuje dohodak od ličnih primanja. Smanji novost 30.12.2021.
Radno vrijeme tokom praznika u Bijeljini
Gradonačelnik Grada Bijeljina donio je odluku da su 1. i 2. januar neradni dani, a da 3. januara mogu da rade zanatsko-preduzetnički i trgovinski objekti najduže do 12h. U nedelju 9. januara mogu da rade zanatsko-preduzetnički najduže do 12h. Ugostitelji mogu da rade jedan sat duže u dane praznika. Vlada RS je donijela zaključak da 10. i 14. januara neće raditi državne institucije i javne ustanove. Pročitaj više Gradonačelnik Grada Bijeljina donio je odluku da su 1. i 2. januar neradni dani, a da 3. januara mogu da rade zanatsko-preduzetnički i trgovinski objekti najduže do 12h. U nedelju 9. januara mogu da rade zanatsko-preduzetnički najduže do 12h. Ugostitelji mogu da rade jedan sat duže u dane praznika. Vlada RS je donijela zaključak da 10. i 14. januara neće raditi državne institucije i javne ustanove. Smanji novost 24.11.2021.
Izmjena uredbe o ograničenju marži stupila na snagu
Vlada Republike Srpske je donijela izmjenu Uredbe o ograničenju marži u prometu roba koja je 24. novembra stupila na snagu. Ovim izmjenama se postojeće marže u prometu na malo sa dosadašnjih 10% smanjuju na 8%, a postojeće marže u prometu na veliko sa dosadašnjih 8% smanjuju na 6%. Marža u prometu farmaceutski preparati i lijekovi na malo smanjena je sa 20% na 18%, a na veliko sa 8% na 6%. 12.11.2021.
Zabrana rada trgovinskim objektima nedeljom
U Bijeljini počevši od 21. novembra 2021. godine biće zabranjen rad nedeljom trgovinskim objektima, dok zanatsko-preduzetnički objekti mogu raditi najduže 8 sati. Kazna za neisticanje i nepridržavanje radnog vremena je od 800 KM do 4.000 KM za pravno lice, za odgovorno lice u pravnom licu od 300 KM do 1.500 KM i za preduzetnika u iznosu od 200 KM do 1.000 KM. 07.10.2021.
Pomoć Grada Bijeljina preduzetnicima
Grad Bijeljina je raspisao javni poziv za pomoć preduzetnicima kojima je bio zabranjen rad usljed pandemije.
Javni poziv je otvoren do 26.10.2021. godine. Pročitaj više Grad Bijeljina je raspisao javni poziv za pomoć preduzetnicima kojima je bio zabranjen rad usljed pandemije.
Javni poziv je otvoren do 26.10.2021. godine.
Ukupan iznos raspoloživih sredstava predviđenih Budžetom Grada Bijeljina za za realizaciju ovog javnog poziva iznosi 200.000,00 KM.
Finansijska pomoć za sve korisnike sredstava iznosi 500,00 KM po korisniku, ili veći alikvotni dio u slučaju manjeg broja zaprimljenih prijava.
Ukoliko broj zaprimljenih prijava za dodjelu pomoći bude veći od iznosa raspoloživih sredstava, izvršiće se proporcionalno smanjenje pojedinačnih iznosa odobrenih sredstava po korisniku sredstava.
Pravo na finansijsku pomoć imaju samostalni preduzetnici koji ispunjavaju sljedeće uslove:
a) koji su kod Odjeljenja za privredu Grada Bijeljina registrovali samostalnu djelatnost najkasnije do 15. aprila 2021. godine;
b) koji u vrijeme raspisivanja javnog poziva registrovanu djelatnost obavljaju u statusu aktivnog preduzetnika;
v) kojima je zaključcima i naredbama nadležnih kriznih štabova bio privremeno zabranjen rad;
g) koji su izmirili poreske obaveze sa 30.06.2021.godine;
d) koji registrovanu djelatnost obavljaju kao pretežnu u sjedištu i izdvojenim jedinicama iz sljedećih šifri djelatnosti:
- 49.31 – Gradski i prigradski kopneni prevoz putnika (autobuski prevoz)
- 49.39 – Ostali kopneni prevoz putnika, d.n. (autobuski prevoz)
- 50.30 – Prevoz putnika unutrašnjim vodenim putevima
- 55.10 – Hoteli i sličan smještaj
- 55.20 – Odmarališta i ostali smještaj za kraći odmor
- 55.90 – Ostali smještaj
- 56.10 – Djelatnosti restorana i usluge dostave hrane (osim objekata brze hrane i pekoteka),
- 56.30 – Djelatnosti pripreme i posluživanja pića,
- 85.53 – Djelatnosti vozačkih škola,
- 85.59 – Ostalo obrazovanje, d.n.
- 85.60 – Pomoćne uslužne djelatnosti u obrazovanju,
- 96.02 – Frizerski i drugi tretmani za uljepšavanje,
- 96.04 – Djelatnosti za njegu i održavanje tijela.
Na sajtu Grada Bijeljina su objavljeni detalji poziva i obrasci https://www.gradbijeljina.org/sr/news/obavjestenja/javni-pozivi/4422.javni-poziv-za-dodjelu-bespovratnih-finansijskih-sredstava-na-ime-finansijske-pomoci-samostalnim-preduzetnicima,-u-cilju-ublazavanja-posljedica-pandemije-korona-virusa.htmlSmanji novost 22.09.2021.
Javni poziv preduzetnicima
Javni poziv za dodjelu podsticajnih sredstava za razvoj preduzetnika na području Grada Bijeljina za 2021. godinu otvoren je 9. septembra i rok za predaju prijava je do 30. septembra 2021. godine. Pravo na podsticaj ostvaruje se po osnovu projekta, a predmet projekta može se odnositi na zapošljavanje, nabavku opreme ili razvoj inovacija. Pročitaj više Javni poziv za dodjelu podsticajnih sredstava za razvoj preduzetnika na području Grada Bijeljina za 2021. godinu.
Pravo na podsticaj ostvaruje se po osnovu projekta, a predmet projekta može se odnositi na sledeće:
1. Za zapošljavanje kod poslodavca, novog radnika adekvatne radne snage koja je neophodna za rast konkurentnosti u cilju smanjenja nezaposlenosti,
2. Za nabavku; mašina opreme i alata koja se odnosi na značajno poboljšanje postojeće tehnologije i razvoj,
3. Razvoj inovacija koje podrazumijava razvoj novih ili značajno poboljšanje postojećih proizvoda, materijala i proizvodnih procesa.
Podsticajima se sufinansira dio opravdanih ulaganja koja samostalni preduzetnik ima na realizaciji projekta.
Opravdana ulaganja predstavljaju investiciju samostalnog preduzetnika koja se može prepoznati i prihvatiti da je učinjena u cilju realizacije aktivnosti isključivo za unapređenje poslovanja u registrovanoj djelatnosti.
Dokaz kao opravdani trošak je prilaganje fakture koja glasi na firmu u toku ove kalendarske godine.
Podsticajna sredstva se mogu koristiti za sledeće namjene: kupovinu osnovnih sredstava, opreme, alata, nabavku informatičke opreme, poslovnog softvera i sl.
Rok za predaju prijave je do 30. septembra. Detalje javnog poziva i prijavni obrazac možete naći na:
https://agencijamsp.com/2021/09/09/javni-poziv-za-razvoj-preduzetnika/Smanji novost 15.06.2021.
Javni poziv poslodavcima i nezaposlenim licima
Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća raspisala je Javni poziv poslodavcima i nezaposlenim licima za korišćenje sredstava za zapošljavanje mladih do 35 godina. Pročitaj više Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća raspisala je Javni poziv poslodavcima i nezaposlenim licima za korišćenje sredstava za zapošljavanje mladih do 35 godina. Obuhvaćeno je zapošljavanje nezaposlenih lica koja su bila prijavljena na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Bijeljina, kao aktivni tražioci posla koji su na dan raspisivanja javnog poziva imali do 35 godina. Na poziv se mogu prijaviti sva zapošljavanja od strane poslodavca i samozapošljavanja uz prijavu vlastite djelatnosti i prijave radnika na 8 sati na neodređeno vrijeme, u periodu od 1. januara 2021. godine do raspisivanja ovog poziva. Dodjeljuju se sredstva za zapošljavanje kod poslodavca po 4.000,00 KM po jednom licu i dodjeljuju se sredstva za samozapošljavanje po 5.000.00 KM po jednom licu. Detalje o javnom pozivu možete pročitati na njihovog stranici JAVNI POZIV. Rok za podnošenje od 10. juna do 9. jula 2021. godine. Smanji novost 01.06.2021.
Javni poziv za dodjelu sredstava
Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća raspisala je Javni poziv za dodjelu podsticajnih sredstava za razvoj postojećih malih i srednjih preduzeća na području Grada Bijeljina za 2021. godinu. Detalje o javnom pozivu možete pročitati na njihovog stranici JAVNI POZIV. Rok za prijavu je 10. jun. 31.05.2021.
Izmjene Zakona o porezu na dohodak
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak lični odbitak je povećan sa 500 KM na 700 KM na mjesečnom nivou, a umanjenje poreske osnovice za izdržavane članove je sa 75 KM povećano na 150 KM na mjesečnom nivou. Izmjene zakona stupaju na snagu 1. jula 2021. godine. 31.05.2021.
Izmjene Zakona o doprinosima
Izmjenama Zakona o doprinosima uvedeno je da se doprinosi za radnike na nepuno radno vrijeme obračunavaju i plaćaju u visini doprinosa za najnižu platu za puno radno vrijeme. U slučaju da je radnik zaposlen kod više poslodavaca zbir doprinosa kod svih poslodavaca ne može biti manji od onih za najnižu platu. Izmjene zakona stupaju na snagu 1. jula 2021. godine. Pročitaj više Izmjenama Zakona o doprinosima uvedeno je da se doprinosi za radnike na nepuno radno vrijeme obračunavaju i plaćaju u visini doprinosa za najnižu platu za puno radno vrijeme. U slučaju da je radnik zaposlen kod više poslodavaca zbir doprinosa kod svih poslodavaca ne može biti manji od onih za najnižu platu, te će poslodavci srazmjerno obračunatim ličnim primanjima obračunavati doprinose do propisanog iznosa. Izmjene zakona stupaju na snagu 1. jula 2021. godine. Smanji novost 28.05.2021.
Najniža plata 540 KM
Od 1. juna najniža plata je 540 KM. Odluka je objavljena u Sl.Gl. 46/21. Najniža plata isplaćuje se radniku samo kada je iznos plate radnika obračunate u skladu sa zakonom, opštim aktom ili ugovorom o radu ispod iznosa najniže plate. 08.05.2021.
Frilenseri
Koje su poreske obaveze frilensera? Da li plaćaju doprinose? Kako se mogu registrovati? Da li su obveznici PDV-a? Na ova pitanja smo odgovorili u članku koji možete pročitati na sledećem linku. 28.04.2021.
Radno vrijeme od 1.5. do 3.5. i 9.5. u Bijeljini
U dane državnog praznika koji se ove godine praznuje od 1. maja do 3. maja, te 9. maja godine mogu radi zadovoljenja neophodnih potreba građana za snabdijevanjem osnovnim životnim artiklima i drugih potreba da rade objekti u trgovinskoj i zanatsko – preduzetničkoj djelatnosti najduže do 11,00 časova. Pročitaj više U dane državnog praznika koji se ove godine praznuje od 1. maja do 3. maja, te 9. maja godine mogu radi zadovoljenja neophodnih potreba građana za snabdijevanjem osnovnim životnim artiklima i drugih potreba da rade objekti u trgovinskoj i zanatsko – preduzetničkoj djelatnosti najduže do 11,00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme i veterinarske ambulante mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkih praznika.
Ugostiteljskim objektima, dragstorima i priređivačima igara na sreću odobrava se obavljanje registrovane djelatnosti u radnom vremenu propisanom Naredbom o obaveznom sprovođenju mjera za reagovanje na pojavu bolesti izazvane novim virusom korona (COVID-19) na teritoriji grada Bijeljina.
Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću, a obavljaju procesnu proizvodnju, mogu da rade u vremenu koji zahtijeva proces rada. Smanji novost 28.01.2021.
Prosječna bruto plata za 2020. godinu
Zavod za statistiku RS objavio je da je prosječna bruto plata u 2020. godini 1485 KM. Ovaj iznos predstavlja osnovicu za obračun doprinosa u 2021. godini za lica koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost (60% iznosa), za lica koja obavljaju profesionalnu djelatnost (100% iznosa), nosioce komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstava (30% iznosa), nosioce nekomercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva (20% iznosa). 08.01.2021.
Radno vrijeme 9. januara
Odlukom Gradonačelnika Grada Bijeljina 9. januara kad se praznuje Dan republike, svi objekti u trgovinskoj i zanatsko - preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 13:00 časova. Pročitaj više Odlukom Gradonačelnika Grada Bijeljina 9. januara kad se praznuje Dan republike, svi objekti u trgovinskoj i zanatsko - preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 13:00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme i veterinarske ambulante mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkog praznika. Ugostiteljskim objektima, dragstorima i priređivačima igara na sreću odobrava se obavljanje registrovane djelatnosti u radnom vremenu propisanom Naredbom o obaveznom sprovođenju mjera za reagovanje na pojavu bolesti izazvane novim virusom korona (COVID-19) na teritoriji grada Bijeljina. Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću, a obavljaju procesnu proizvodnju, mogu da rade u vremenu koji zahtijeva proces rada. Smanji novost 08.01.2021.
Najniža plata u 2021. godini 520 KM
U Sl.Gl. 128/20 objavljena je odluka Vlade da najniža plata za 2021. godinu iznosi 520 KM. Najniža plata isplaćuje se radniku samo kada je iznos plate radnika obračunat u skladu sa zakonom, opštim aktom ili ugovorom o radu ispod iznosa najniže plate iz tačke I ove odluke. 05.01.2021.
Republička taksa smanjena za 2021. i 2022. godinu
Dopunama Zakona o republičkim taksama republička taksa za 2021. godinu smanjena je za 30% od već propisanih iznosa a za 2022. godinu umanjena je za 60% od propisanih iznosa. 05.01.2021.
Izmjene Zakona o komunalnim taksama
Izmjenama zakona o komunalnim taksama objavljenim u Sl.Gl 123/20 od komunalne takse su oslobođeni: preduzetnici koji, u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak, imaju status malog preduzetnika,
obveznici komunalnih taksa za 12 mjeseci od registracije. 05.01.2021.
Izmjene zakona o administrativnim taksama
Izmjenama zakona o administrativnim taksama objavljenim u Sl.Gl 123/20, taksa se više ne plaća za zahtjeve, molbe, prijedloge i prijave, izvode, uvjerenja ili potvrde.
Za spise i radnje u vezi sa registracijom preduzetnika plaćaju se takse u sljedećim iznosima... Pročitaj više Izmjenama zakona o administrativnim taksama objavljenim u Sl.Gl 123/20, taksa se više ne plaća za zahtjeve, molbe, prijedloge i prijave, izvode, uvjerenja ili potvrde.
Za spise i radnje u vezi sa registracijom preduzetnika plaćaju se takse u sljedećim iznosima:
a) za osnivanje - 30 KM,
b) za promjene podataka upisanih u registar - 20 KM,
v) za prestanak obavljanja djelatnosti - 10 KM,
g) za pripremne radnje - 10 KM,
d) za rezervaciju poslovnog imena koja obuhvata registraciju i brisanje - 15 KM.
Ako se zahtjev u vezi sa registracijom podnosi elektronskim putem, iznos takse umanjuju se za 50%.
Napomena: Zakonom o administrativnim taksama propisuju se i utvrđuju administrativne takse za spise i radnje u postupku pred republičkim organima uprave, jedinicama lokalne samouprave i nosiocima javnih ovlašćenja kojima je zakonom povjereno rješavanje u upravnim stvarima o određenim pravima i obavezama. Smanji novost 19.11.2020.
Radno vrijeme 21. novembra
U subotu 21. novembra 2020. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, svi objekti u trgovinskoj i zanatsko - preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova... Pročitaj više U ponedjeljak 21. novembra 2022. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH svi objekti u trgovinskoj i zanatsko - preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova.
Apoteke, ugostiteljski objekti, prodavnice pogrebne opreme i veterinarske ambulante mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkog praznika.
Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću, a obavljaju procesnu proizvodnju, mogu da rade u vremenu koje zahtijeva proces rada. Smanji novost 25.06.2020.
Javni poziv Zavoda za zapošljavanje
Objavljen je Javni poziv poslodavcima i nezaposlenim licima za korišćenje sredstava po programu zapošljavanja u 2020. godini. Rok za podnošenje zahtjeva je 22. jul 2020. godine.Više informacija možete pronaći na sljedećem linku: www.zzzrs.net 08.05.2020.
Radno vrijeme 9. maja
Gradonačelnik je danas oko podne donio izmjenu odluke da sutra, 9. maja privredna društva i preduzetnici mogu da rade do 14h. 01.05.2020.
Radno vrijeme od 1.5. do 3.5. i 9.5. u Bijeljini
U petak 01. maja 2020. godine mogu da rade samo prodavnice sa prehrambenom robom, mesare, ribare, apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i zelena pijaca najduže do 11,00 časova, a u subotu 02. maja 2020. godine i subotu 09. maja 2020. godine mogu da rade privredna društva i preduzetnici, na području Grada Bijeljina najduže do 11,00 časova. Dok se 03. maja 2020. godine zabranjuje rad svih trgovinskih, ugostiteljskih, zanatskih i drugih objekata na teritoriji Grada Bijeljina u cilju provođenja vanrednih mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, te zaštite i spasavanja stanovništva. Pročitaj više U petak 01. maja 2020. godine mogu da rade samo prodavnice sa prehrambenom robom, mesare, ribare, apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i zelena pijaca najduže do 11,00 časova, a u subotu 02. maja 2020. godine i subotu 09. maja 2020. godine mogu da rade privredna društva i preduzetnici, na području Grada Bijeljina najduže do 11,00 časova. Dok se 03. maja 2020. godine zabranjuje rad svih trgovinskih, ugostiteljskih, zanatskih i drugih objekata na teritoriji Grada Bijeljina u cilju provođenja vanrednih mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, te zaštite i spasavanja stanovništva. Zabrana za 03. maj ne odnosi se na subjekte koji obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva, svježe tjestenine i kolača (zabrana se odnosi samo na prodaju predmetnih proizvoda na dan 03.05.2020. godine), apoteke, trgovine na malo pogrebnom opremom u vremenu od 07:00 do 11:00 časova i benzinske pumpe i plinske pumpne stanice kada je u pitanju prodaja goriva, drugih nafnih derivata i plina, a sa izuzetkom dijela pumpe i stanice u kojem je smješten prodajni objekat (trgovina i ugostiteljstvo) u vremenu od 07:00 do 11:00 časova. Smanji novost 21.01.2020.
Multilateralne kompenzacije u 2020. godini
Objavljen je raspored mulitlateralnih komepenzacija za 2020. godinu. Sprovodiće se svakog drugog mjeseca i to u februaru, aprilu, junu, avgustu, oktobru i decembru. Pročitaj više Objavljen je raspored mulitlateralnih komepenzacija za 2020. godinu. Sprovodiće se svakog drugog mjeseca i to u februaru, aprilu, junu, avgustu, oktobru i decembru. Smanji novost 21.01.2020.
Najniža plata 520 KM
U SL.GL 3/20 objavljeno je da najniža plata u Republici Srpskoj za 2020. godinu iznosi 520 KM. Pročitaj više U SL.GL 3/20 objavljeno je da najniža plata u Republici Srpskoj za 2020. godinu iznosi 520 KM. Najniža plata isplaćuje se radniku samo kada je iznos plate radnika obračunate u skladu sa zakonom, opštim aktom ili ugovorom o radu ispod iznosa najniže plate. Smanji novost 17.01.2020.
Rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje prava na refundaciju porodiljskog
Izmijenjen je Zakon o dječijoj zaštiti. Rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje prava na refundaciju je sa godinu dana smanjen na šest mjeseci od dana počinjanja korištenja porodiljskog odsustva i uz zahtjev se prilaže dokaz o uplaćenim doprinosima. Rok za podnošenje zahtjeva za refundaciju je ostao isti kao i do sada najkasnije tri mjeseca od dana isplate plate za poslednji mjesec korištenja porodiljskog. Pročitaj više Izmijenjen je Zakon o dječijoj zaštiti. Rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje prava na refundaciju je sa godinu dana smanjen na šest mjeseci od dana počinjanja korištenja porodiljskog odsustva i uz zahtjev se prilaže dokaz o uplaćenim doprinosima. Rok za podnošenje zahtjeva za refundaciju je ostao isti kao i do sada najkasnije tri mjeseca od dana isplate plate za poslednji mjesec korištenja porodiljskog. Član 28. stav 2. i 3. Zakona o dječijoj zaštiti glase ovako: (2) Zahtjev za priznavanje prava na refundaciju naknade plate podnosi se u roku od šest mjeseci od dana počinjanja korišćenja porodiljskog odsustva uz dokaz o uplaćenim doprinosima. (3) Zahtjev za refundaciju, u skladu sa rješenjem iz člana 27. stav 2. ovog zakona o priznavanju prava, podnosi se prvostepenom organu nakon izvršene isplate naknade, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana isplate naknade plate za posljednji mjesec korišćenja porodiljskog odsustva, a za lica koja koriste porodiljsko odsustvo, preduzetnike i lica koja koriste porodiljsko odsustvo, a obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, nakon uplate doprinosa za posljednji mjesec korišćenja porodiljskog odsustva. Smanji novost 04.01.2020.
Neradni dani
Vlada RS odlučila da je 9. januar neradni dan, a da su 6., 7. i 14. januar takođe neradni dani, odnosno dani u kojima vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta. Pročitaj više Na sajtu Vlade RS objavljeno je da su u skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, Zakonom o Danu Republike Srpske, Odlukom o načinu obilježavanja i praznovanja Dana Republike Srpske i Zaključkom Vlade Republike Srpske, sledeći neradni dani: 06.01.2020. godine (ponedjeljak, Badnji dan) 07.01.2020. (utorak, pravoslavni Božić) 09.01.2020. (četvrtak, Dan Republike Srpske) 14.01.2020. (utorak, Nova godina po julijanskom kalendaru) U dane Božićnih praznika, vjernici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta. U dane praznika Republike ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti. Smanji novost 04.01.2020.
Najniža plata 520 KM
Vlada Republike Srpske donijela je 30.12.2019. godine, na 53. sjednici, u Banjaluci, Odluku o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2020. godinu. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović rekao je da će najniža plata u idućoj godini iznositi 520 KM. 30.12.2019.
Radno vrijeme tokom novogodišnjih praznika
U periodu od 27. decembra do 15. januara svi ugostiteljski, zanatsko-preduzetnički i trgovinski objekti na teritoriji Grada Bijeljine mogu raditi sat duže od propisanog radnog vremena, osim 1. januara kad je neradni dan i 2. januara kada zanatsko-preduzetnički i trgovinski objekti mogu raditi do 13h. Za vrijeme novogodišnjih praznika ugostitelji mogu da rade u neograničenom radnom vremenu. Radno vrijeme na dan 9. januar 2020. reguliše se odlukom Vlade. 18.11.2019.
Radno vrijeme 21. novembra
U četvrtak 21. novembra 2019. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, svi objekti u trgovinskoj i zanatsko - preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkog praznika. Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću, a obavljaju procesnu proizvodnju, mogu da rade u vremenu koji zahtijeva proces rada. 13.09.2019.
Podsticaj za povećanje plata
Novim Zakonom o podsticajima u privredi, privredni subjekti ostvaruju pravo na podsticaj za povećanje plata u iznosima 30% ili 70% na uvećanje doprinosa u zavisnosti od početnog iznosa plate. Pročitaj više Novim Zakonom o podsticajima u privredi, privredni subjekti ostvaruju pravo na podsticaj za povećanje plata u dva obračunska perioda, od kojih je jedan od 1. januara do 30. juna, a drugi od 1. jula do 31. decembra u jednoj kalendarskoj godini. Ukoliko poslodavac u toku jednog obračunskog perioda radniku poveća platu čiji je početni iznos veći od 550 KM, ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 70 odsto od plaćenih doprinosa na povećanje plate. U slučaju ako je početni iznos plate radnika jednak ili viši od najniže plate u RS, ali ne prelazi iznos od 550 KM, ostvaruje pravo na novčana sredstva u iznosu koji odgovara vrijednosti 30 odsto od plaćenih doprinosa na povećanje plate. Zahtjev za podsticaj za povećanje plate radnika privredni subjekti podnose Ministarstvu privrede i preduzetništva najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka obračunskog perioda za koji se traži podsticaj, dok Poreska uprava obračunava i provjerava povećanje plate i plaćenih doprinosa, pojedinačno po radniku kod privrednog subjekta. Smanji novost 20.07.2019.
Izmijenjen zakon o fiskalnim kasama
Povećane kazne za neizdavanje fiskalnih računa, ali je data mogućnost da se u roku od 72 sata plati kazna i izbjegne mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti. Pročitaj više Izmijenjen je zakon o fiskalnim kasama i izmjene su stupile na snagu 17.7. Sledeće je izmijenjeno: 1. Mjera zabrane obavljanja djelatnosti je sa 15 dana povećana na 30 dana. Ova mjera se izriče ako Poreska uprava u postupku kontrole utvrdi da poreski obveznik ne vrši registrovanje svakog pojedinačnog prometa preko fiskalne kase i prenos podataka preko terminala do servera PU. 2. Povećane su kazne za neizdavanje fiskalnih računa. Minimalni iznos kazne za pravno lice je sa 2.000 KM povećan na 8.000 KM a maksimalna kazna iznosi 16.000 KM. Odgovorno lice se kažnjava od 2.000 do 4.000 KM, a preduzetnik od 4.000 do 8.000 KM. Ove kazne se propisuju u slučaju da obveznik: a) ne vrši registrovanje svakog pojedinačnog prometa preko fiskalne kase i prenos podataka preko terminala do servera PU, a u slučaju da koristi nadređeni računar, zadavanje komandi fiskalnoj kasi ne vrši pomoću softverske aplikacije (član 5. stav 1), b) klijentu ne izda fiskalni račun odštampan na fiskalnoj kasi preko koje je evidentiran promet, bez obzira na to da li to klijent zahtijeva, u slučaju postojanja bar jedne ispravne fiskalne kase na prodajnom mjestu; i ako fiskalni račun ne izda sa svim obaveznim podacima iz člana 26. stav 2. ovog zakona (član 63) i v) klijentu ne izda fiskalni račun pisan rukom u dva primjerka, bez obzira na to da li to klijent zahtijeva, u svim slučajevima nepostojanja bar jedne ispravne fiskalne kase na prodajnom mjestu; ako najmanje tri godine na prodajnom mjestu ne čuva drugi primjerak pisanog fiskalnog računa; i ako svaki pojedinačni ostvareni evidentirani promet iz pisanih fiskalnih računa, naknadno ne registruje i ne odštampa odgovarajuće štampane fiskalne račune na fiskalnoj kasi u najkraćem mogućem vremenu (član 65). U slučaju da poreski obveznik u roku od godinu dana od dana izvršenja ovih prekršaja ponovo izvrši isti prekršaj, kazniće se novčanom kaznom u dvostrukom iznosu u odnosu na propisanu kaznu. 3. U slučaju navedenih prekršaja ukoliko obveznik kaznu koju mu je inspektor usmeno izrekao uplati u roku od 72 sata mjera zabrane obavljanja djelatnosti se neće izvršiti. Smanji novost 29.04.2019.
Odluka o radnom vremenu
U srijedu 01. maja 2019. godine mogu da rade samo prodavnice sa prehrambenom robom, mesare i ribare najduže do 12:00 časova, a u četvrtak 02. maja 2019. godine i četvrtak 09. maja 2019. godine, mogu da rade privredna društva i preduzetnici najduže do 15:00 časova. Pročitaj više U srijedu 01. maja 2019. godine mogu da rade samo prodavnice sa prehrambenom robom, mesare i ribare najduže do 12:00 časova, a u četvrtak 02. maja 2019. godine i četvrtak 09. maja 2019. godine, mogu da rade privredna društva i preduzetnici najduže do 15:00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkih praznika. Smanji novost 16.01.2019.
Refundira se 80% bruto plate za porodilje
Fond dječije zaštite će od ove godine poslodavcima refundirati 80% bruto plate za porodilje. Za porodilje iz oblasti tekstila, kože i obuće refundiraće se ukupan iznos plate i 50% plaćenih doprinosa. Pročitaj više Fond dječije zaštite će od ove godine poslodavcima refundirati 80% bruto plate za porodilje. Za porodilje iz oblasti tekstila, kože i obuće refundiraće se ukupan iznos plate i 50% plaćenih doprinosa. Novi iznosi refundacije propisani su izmjenama Zakona o dječijoj zaštiti koje su objavljene u Sl.Gl. 122/18. Smanji novost 14.01.2019.
Najniža plata 450 KM
Najniža plata u Republici Srpskoj za 2019. godinu utvrđena je u visini od 450,00 KM. Najniža plata isplaćuje se radniku samo kada je iznos plate radnika, obračunate u skladu sa zakonom, opštim aktom ili ugovorom o radu, ispod iznosa najniže plate. Odluka o najnižoj plati objavljena je u Sl.Gl. 120/18. 27.12.2018.
Radno vrijeme tokom novogodišnjih praznika
U periodu od 27. decembra do 15. januara svi ugostiteljski, zanatsko-preduzetnički i trgovinski objekti na teritoriji Grada Bijeljine mogu raditi sat duže od propisanog radnog vremena, osim 1. januara kad je neradni dan i 2. januara kada zanatsko-preduzetnički i trgovinski objekti mogu raditi do 13h. Za vrijeme novogodišnjih praznika ugostitelji mogu da rade u neograničenom radnom vremenu. Na dan 9. januar 2019. godine mogu da rade zanatsko-preduzetnički i trgovinski objekti najduže do 13h. 17.11.2018.
Radno vrijeme 21. novembra
U srijedu 21. novembra 2018. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, svi objekti u trgovinskoj i zanatsko - preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova. Pročitaj više U srijedu 21. novembra 2018. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, svi objekti u trgovinskoj i zanatsko - preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkog praznika. Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću, a obavljaju procesnu proizvodnju, mogu da rade u vremenu koji zahtijeva proces rada. Smanji novost 24.10.2018.
Jedinstvena kontakt tačka za poslovanje
Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS kreiralo je portal Jedinstvena tačka za poslovanje sa ciljem pružanja informacija privrednim subjektima i građanima o načinu registracije poslovnih subjekata. Adresa portala: www.pscsrpska.vladars.net 28.09.2018.
Pavlović banka nesmetano radi
Obavještavamo klijente da je Pavlović banka izdala saopštenje da je Banka u potpunosti likvidna, solventna, stabilna i da nesmetano radi. Saopštili su da je Banka samostalna u svom radu i da njeno poslovanje ne mogu ugroziti problemi koje imaju druga privredna društva koja su povezana sa Bankom preko zajedničkog vlasnika. 15.08.2018.
Obrasci Ugovora o radu i Aneksa
Na sajtu Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite objavljeni su obrasci Ugovora o radu i primjeri Aneksa Ugovora o radu. Sajt Ministarstva 07.08.2018.
Izmjene Zakona o radu i Zakona o porezu na dohodak
Obavještavamo Vas da je izmijenjen Zakon o radu tako što je ukinut pojam "neto plate" i sada se definiše pojam "plata" što predstavlja platu prije oporezivanja porezom na dohodak. Izmjene Zakona o radu stupile su na snagu 1. avgusta i dat je rok do kraja avgusta da se svi ugovori o radu u kojim je ugovorena neto plata ili koeficijent usklade sa odredbama ovog Zakona. Pročitaj više Obavještavamo Vas da je izmijenjen Zakon o radu tako što je ukinut pojam "neto plate" i sada se definiše pojam "plata" što predstavlja platu prije oporezivanja porezom na dohodak. Izmjene Zakona o radu stupile su na snagu 1. avgusta i dat je rok do kraja avgusta da se svi ugovori o radu u kojim je ugovorena neto plata ili koeficijent usklade sa odredbama ovog Zakona. Za svakog radnika mora se u Poresku upravu podnijeti izmijenji obrazac PD3100 uz koji će se priložiti novi ugovor o radu ili aneks ugovora. Takođe, potrebno je da se do kraja avgusta sa Zakonom o radu usklade ostali akti u vezi rada kao što su Pravilnik o radu, Sistematizacija radnih mjesta itd. Izmijenjen je i Zakon o porezu na dohodak tako što je lični odbitak sa 200 KM povećan na 500 KM. Donesena je odluka o minimalnoj plati i ona od 1. avgusta iznosi 440 KM. Bruto plata za minimalnu platu će sada iznositi 656,72 KM što je za 9,95 KM više u odnosu na dosadašnju bruto platu za minimalnu platu. U svim slučajevima kada je dosadašnja neto plata manja od 470 KM bruto plata po novom obračunu za tu platu je uvećana za određeni iznos, odnosno za neto plate koje su bile veće od 470 KM bruto plata ostaje ista. Radnici će u svim slučajevima za puno radno vrijeme u avgustu u odnosu na julsku platu dobiti 30 KM više. Smanji novost 20.07.2018.
Zatezna kamata 0.03%
U Republici Srpskoj se od 14.7.2018. godine zatezna kamata računa po stopi 0,03%, umjesto dosadašnjih 0,05%Pročitaj više U Republici Srpskoj se od 14.7.2018. godine zatezna kamata računa po stopi 0,03%, umjesto dosadašnjih 0,05%. Zatezna kamata se obračunava tako što se stopa od 0,03% množiti brojem dana zakašnjenja, a potom dobijeni iznos množi se sa iznosom glavnog duga. Ova kamata se primjenjuje u novčanim obavezama u poslovnim transakcijama i u ostalim ukoliko nije nekim posebnim zakonom predviđena druga kamatna stopa. Smanji novost 30.04.2018.
U utorak 01. maja 2018. godine mogu da rade samo prodavnice sa prehrambenom robom, mesare i ribare najduže do 12:00 časova, a u srijedu 02. maja 2018. godine i srijedu 09. maja 2018. godine, mogu da rade privredna društva i preduzetnici najduže do 15,00 časova. Pročitaj više U utorak 01. maja 2018. godine mogu da rade samo prodavnice sa prehrambenom robom, mesare i ribare najduže do 12:00 časova, a u srijedu 02. maja 2018. godine i srijedu 09. maja 2018. godine, mogu da rade privredna društva i preduzetnici najduže do 15,00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkih praznika. Smanji novost 23.04.2018.
Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza u poslovnim transakcijama
U utorak 24.4.2018. stupa na snagu Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza u poslovnim transakcijama (Sl.Gl. 31/18). Zakon propisuje da se ugovorom između privrednih subjekata, kao i privrednih subjekata i subjekta javnog prava ne može ugovoriti rok ispunjenja novčane obaveze duži od 60 dana. S tim da, ako nije ugovoren rok, dužnik je dužan da ispuni novčanu obavezu u roku od 30 dana. Pročitaj više U utorak 24.4.2018. stupa na snagu Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza u poslovnim transakcijama (Sl.Gl. 31/18). Zakon propisuje da se ugovorom između privrednih subjekata, kao i privrednih subjekata i subjekta javnog prava ne može ugovoriti rok ispunjenja novčane obaveze duži od 60 dana. S tim da, ako nije ugovoren rok, dužnik je dužan da ispuni novčanu obavezu u roku od 30 dana. Izuzetno od ovoga može se ugovoriti i duži rok ispunjenja novčane obaveze u slučaju da je dužnik povjeriocu izdao bankarsku garanciju koja sadrži klauzule "neopoziva", "bezuslovna", "naplativa na prvi poziv bez prigovora", kao i mjenice avalirane od banke. Ozbiljnost ovog zakona sadržana je u kaznenim odredbama gdje je propisano da će se novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazniti dužnik koji ne ispuni novčanu obavezu u propisanom roku. Novčana kazna za odgovorno lice dužnika, kao i za preduzetnika je od 1.000 KM do 3.000 KM. Donosioci zakona tvrde da je ovaj zakon na dobrobit poslodavaca koji uredno izmiruju svoje obaveze i da je nastao u saradnji poslovne zajednice i Vlade Srpske. Da li će to zaista biti na dobrobit ili je to samo još jedan način da novčanim kaznama puni budžet RS, ostaje da vidimo. Postoje realne situacije kada privrednici imaju potrebu ugovoriti duže rokove plaćanja i zaista nije jasno zašto, ako je kako kažu Zakon kreiran na dobrobit poštenih privrednika, ukinuto pravo privrednika da slobodno dogovaraju rokove plaćanja. Ako ispravno tumačimo Zakon, biće kažnjen i privrednik koji je izmirio obaveze ali je to izvršio sa zakašnjenjem. Šta biva sa dužnikom koji nastavi da duguje i nakon propisivanja kazne? Nejasno je i da li se Zakon odnosi i na rokove izmirenja obaveza prema subjektima izvan Republike Srpske tj. prema dobavljačima iz FBiH i izvan BiH. Smanji novost 18.01.2018.
Multilateralne kompenzacije u 2018.
Multilateralne kompenzacije u 2018. godini će se sprovoditi u janura (23.1.), aprilu (24.4.), julu (24.7.) i oktobru (23.10.). Pročitaj više Multilateralne kompenzacije u 2018. godini će se sprovoditi u janura (23.1.), aprilu (24.4.), julu (24.7.) i oktobru (23.10.). Raspored je prikazan u tabeli: Smanji novost 11.01.2018.
Novi Zakon o doprinosima
Od 1. januara 2018. godine na snazi je novi Zakon o doprinosima kojim se mijenja dosadašnji raspored stopa doprinosa a ukupna stopa doprinosa je ista kao i do sada 33%. Stopa doprinosa za dječiju zaštitu je sada 1,7%, a doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 0,8%... Pročitaj više Od 1. januara 2018. godine na snazi je novi Zakon o doprinosima kojim se mijenja dosadašnji raspored stopa doprinosa a ukupna stopa doprinosa je ista kao i do sada 33%. Stopa doprinosa za dječiju zaštitu je sada 1,7%, a doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 0,8%. Doprinos za PIO i zdravstveno osiguranje su ostali isti 18,5% i 12%. Ostale važne novine u novom zakonu: - Osnovica za doprinose za lica koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost je 60% (100% ako obavljaju profesionalnu djelatnost) prosječne bruto plate u Republici za prethodnu godinu. Do sada je bilo za prethodni mjesec. - Novi zakon donosi bolju definiciju profesionalne djelatnosti: Licima koja samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, u smislu ovog zakona, smatraju se lica koja samostalno u vidu zanimanja i na osnovu posebne licence nadležnog organa ili organizacije obavljaju djelatnost isključivo na osnovu stečenog zanimanja (profesije), kao što su: advokati, notari, inženjeri, arhitekti, poreski savjetnici, tumači, računovođe, prevodioci i druga slična zanimanja pod uslovom da: 1) tu djelatnost ne obavljaju na privremenom osnovu i 2) nisu obveznici doprinosa na osnovu radnog odnosa ili korisnici prava na penziju. - Obveznik doprinosa za PIO je lice koje ostvaruje prihod od autorskih prava bez obzira na to da li je osiguran po drugom osnovu. Prema prethodnom zakonu obračunavali su se svi doprinosi u slučaju da obveznik nije osiguran po drugom osnovu. - Sada je jasno navedeno i da je obveznik doprinosa za PIO lice koje ostvaruje naknadu po osnovu ugovora o dopunskom radu u skladu za zakonom kojim se uređuje rad i radni odnosi. - Obveznik doprinosa za PIO i zdravstvo je lice za vrijeme obavljanja stručnog osposobljavanja i usavršavanja kod poslodavca, bez zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa propisima iz oblasti radnih odnosa. Osnovica za obračun je 50% prosječne bruto plate u Republici za prethodnu godinu. S tim da je stopa doprinosa za PIO 4,5%. - Osnovica doprinosa za lica koja ostvaruju naknadu plate u periodu korišćenja porodiljskog odsustva za 2018. godinu iznosi 80% njihove osnovice prije otpočinjanja korišćenja porodiljskog odsustva. Smanji novost 08.01.2018.
Dan Republike, neradni dan
U skladu sa Zakonom o Danu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 113/16) 09. 01. 2018. godine (utorak) je republički praznik i to je neradni dan. U dane praznika Republike ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti. 28.12.2017.
Najniža plata 410 KM
Na posljednjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske za ovu godinu, dogovorena je najniža plata u Republici Srpskoj za 2018.godinu u iznosu od 410 KM. Do sada je najniža plata iznosila 395 KM. 22.12.2017.
Radno vrijeme za novogodišnje praznike
U periodu od 27. decembra do 15. januara svi ugostiteljski, zanatsko-preduzetnički i trgovinski objekti na teritoriji Grada Bijeljine mogu raditi sat duže od propisanog radnog vremena, osim 1. januara kad je neradni dan i 2. januara kada zanatsko-preduzetnički i trgovinski objekti mogu raditi do 13h. Za vrijeme novogodišnjih praznika ugostitelji mogu da rade u neograničenom radnom vremenu. Radno vrijeme na Dan Republike 9. januara biće regulisano odlukom Vlade Republike Srpske. 12.12.2017.
Fond solidarnosti
Od 1. januara počinje potpuna primjena Zakona o Fondu solidarnosti za liječenje djece u inostranstvu u dijelu koji se odnosi na prikupljanje sredstava u ovaj fond. Predviđeno je da Fond prikuplja sredstva od posebnog doprinosa za solidarnost u iznosu od 0,25 odsto neto plate zaposlenog lica u Republici Srpskoj. Sredstva će se uplaćivati na račun Fonda. 15.11.2017.
Radno vrijeme 21. novembra
U utorak 21. novembra 2017. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, svi objekti u trgovinskoj i zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova.Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkog praznika. 28.10.2017.
KNJIGA UTISAKA se više ne vodi
Novi Zakon o ugostiteljstvu ne propisuje vođenje knjige utisaka u ugostiteljskim objektima. Iako je zakon objavljen u maju ove godine, tek je stupanjem na snagu Pravilnika o prestanku primjene Pravilnika o vođenju knjige utisaka, od dana 21.10.2017. godine prestala obaveza vođenja knjige utisaka u ugostiteljskim objektima. Pročitaj više Novi Zakon o ugostiteljstvu ne propisuje vođenje knjige utisaka u ugostiteljskim objektima. Iako je zakon objavljen u maju ove godine, tek je stupanjem na snagu Pravilnika o prestanku primjene Pravilnika o vođenju knjige utisaka, od dana 21.10.2017. godine prestala obaveza vođenja knjige utisaka u ugostiteljskim objektima.Ovo je značajno olakšanje za ugostitelje, jer obavez vođenja knjige utisaka postoji još od 2007. godina a prethodno je vođena knjiga žalbi. Obaveza vođenja knjige utisaka je možda najbesmislenija obaveza u privredi. Podsjećanja radi, početkom svake godine knjiga utisaka se morala ovjeriti kod nadležnog organa lokalne samouprave. Ukoliko korisnik ugostiteljske usluge upiše prigovor u knjigu, obaveza ugostitelja je da korisniku u roku od tri dana odgovori a inspekciji u roku od pet dana dostavi jedan primjerak prigovora. Ukoliko ne odgovori u roku od tri dana, ima obavezu da u roku od pet dana tržišnoj inspekciji dostavi obavjest s obrazloženjem razloga za prekoračenje roka za odgovor na prigovor. Takođe, na vidnom mjestu je moralo biti istaknuto obavještenje na jednom od jezika naroda BiH, te na engleskom jeziku, o tome da se vodi knjiga utisaka i gdje se knjiga nalazi. Nepoštovanje neke od ovih obaveza, često je bilo predmet kazne od strane tržišne inspekcije. Ukoliko ne vodi knjigu ili ne dostavi inspekciji primjerak prigovora kazna je bila najmanje 1.500 KM za pravno lice, za odgovorno lice u pravnom licu najmanje 500 KM, a za preduzetnika najmanje 1.000 KM. Kazna za neovjeravanje knjige utisaka iznosila je najmanje 500 KM za pravno lice, za odgovorno lice u pravnom licu najmanje 200 KM, a za preduzetnika najmanje 300 KM. Smanji novost 20.04.2017.
Radno vrijeme za 1., 2. i 9. maj
U ponedjeljak 01. maja 2017. godine mogu da rade samo prodavnice sa prehrambenom robom, mesare i ribare najduže do 11:00 časova, a u utorak 02. maja 2017. godine i utorak 09. maja 2017. godine, mogu da rade privredna društva i preduzetnici najduže do 15:00 časova. 27.02.2017.
MLK - Multilateralne kompenzacije
Multilateralne kompenzacije sprovode se u februaru (28.2.), aprilu (25.4.), julu (25.7.) i oktobru (24.10.) 2017. godine. Pročitaj više Multilateralne kompenzacije sprovode se u februaru (28.2.), aprilu (25.4.), julu (25.7.) i oktobru (24.10.) 2017. godine. Smanji novost 15.01.2017.
Najniža plata u RS
Najniža plata u Republici Srpskoj za 2017. godinu utvrđena je u neto iznosu u visini od 395,00 KM. Odluka o najnižoj plati objavljena je u Sl.Gl. 2/17. 15.11.2016.
Radno vrijeme 21. novembra
U ponedeljak 21. novembra 2016. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, svi objekti u trgovinskoj i zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkog praznika. 20.10.2016.
Preduzetnici mogu da uvoze i izvoze
Početkom oktobra Uprava za indirektno oporezivanje je izdala obavještenje da preduzetnici iz Republike Srpske koji su kod nadležnog registracionog organa registrovani za obavljanje spoljnotrgovinskog poslovanja, te po osnovu spoljnotrgovinskog prometa upisani u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, mogu obavljati spoljnotrgovinsko poslovanje u okviru registrovane djelatnosti. Pročitaj više Početkom oktobra Uprava za indirektno oporezivanje je izdala obavještenje da preduzetnici iz Republike Srpske koji su kod nadležnog registracionog organa registrovani za obavljanje spoljnotrgovinskog poslovanja, te po osnovu spoljnotrgovinskog prometa upisani u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, mogu obavljati spoljnotrgovinsko poslovanje u okviru registrovane djelatnosti. Ovo je moguće nakon izmjena Zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti (Sl.Gl. 44/16) kojim je članu 21. Zakona dodat novi stav 13.: "Preduzetnik može obavljati registrovane djelatnosti u spoljnotrgovinskom poslovanju, u skladu sa propisima kojima se uređuje spoljnotrgovinska politika." Smanji novost 09.09.2016.
Refundacija porodiljskog bolovanja za preduzetnice
Javni fond za dječiju zaštitu donio je pravilo o način utvrđivanja iznosa naknade koja će se refundirati ženi-preduzetnici za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva. Naknada se utvrđuje za svaki mjesec kao razlika osnovice za obračun doprinosa i doprinosa na tu osnovicu. Pročitaj više Javni fond za dječiju zaštitu donio je pravilo o načinu utvrđivanja iznosa naknade koja će se refundirati ženi-preduzetnici za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva. Naknada se utvrđuje za svaki mjesec kao razlika osnovice za obračun doprinosa i doprinosa na tu osnovicu. Ovim je riješena nedoumica koja je nastala izmjenama Zakona o radu i Zakona o doprinosima kojim se vlasnici preduzetničkih radnji ne smatraju radnicima i ne ostvaruju neto platu koja je, ako je isplaćena, bila osnov za refundaciju porodiljskog bolovanja. Smanji novost 26.08.2016.
Multilateralna komenzacija
Druga obavezna multilateralna kompenzacija u Jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije sprovodi se u periodu od 20.10. do 3.11.2016. godine. Prijava neosporenih obaveza dospjelih za plaćanje do 1.9.2016. godine vrši se u periodu od 20.10. do 25.10.2016. godine (do 16 časova). Organizator sprovodi dvije multilateralne kompenzacije: 25.10. i 28.10.2016. godine. 13.06.2016.
Prijava radnika u JS dan prije
Izmjenama Zakona o poreskom postupku, rok za registraciju radnika po osnovu Ugovora o radu u Jedinstveni sistem Poreske uprave (JS) putem obrasca PD3100 je najkasnije dan prije stupanja na rad. Pročitaj više Izmjenama Zakona o poreskom postupku, rok za registraciju radnika po osnovu Ugovora o radu u Jedinstveni sistem Poreske uprave (JS) putem obrasca PD3100 je najkasnije dan prije stupanja na rad. Poreska uprava će po prijavi u JS izdati elektronsku identifikacionu karticu za svakog radnika koju radnik mora imati uz sebe u toku radnog vremena. Ukoliko inspektor Poreske uprave utvrdi da poslodavac nije podnio prijavu za registraciju zaposlenog u JS u propisanom roku, usmenim rješenjem izriče mjeru zabrane obavljanja djelatnosti do otklanjanja nepravilnosti, a najmanje u trajanju od 15 dana. Kazna za poslodavca-pravno lice je od 10.000 KM do 30.000 KM (za odgovorno lice 3.000 KM do 9.000 KM), a za preduzetnika je 3.000 KM do 9.000 KM ako ne podnese prijavu u JS na način i u roku propisan Zakonom. Kazna za zaposlenog koji u toku radnog vremena nema ID karticu je 20 KM. (Za već zaposlene radnike PU će u roku od 6 mjeseci izdati ID kartice.) U slučajevima kada je na prijavi u Jedinstveni sistem naveden period trajanja radnog odnosa ili odnosa sličnom radnom odnosu (npr. privremeni i povremeni poslovi, rad na određeno vrijeme, probni rad, ugovor o djelu) ne podnosi se prijava odjave u JS niti je potrebno dostavljati dokaz o prestanku pravnog odnosa. Smanji novost 31.05.2016.
Evidencije o prisustvu radnika na radu i odsustvima
Od 1. juna poslodavci više ne vode šihtarice već Evidencije o prisustvu radnika na radu i odsustvima. Evidencija se vodi pojedinačno za svakog radnika. Unosi se sat i minut početka i završetka rada, a u zavisnosti od vrste rada ili odsustva u odgovarajuću kolonu broj časova. Prema Pravilniku poslodavac je u obavezi da na kraju mjeseca tj. obračunskog perioda kopiju evidencije dostavi radniku. Preuzmite obrazac ovdje. Smanji novost 13.05.2016.
II Multilateralna komenzacija
Druga obavezna multilateralna kompenzacija sprovešće se u periodu od 16.05. do 25.05.2016. godine. Obavezni učesnici multilateralne kompenzacije su sva pravna lica i preduzetnici. Učesnici prijavljuju sve neosporene novčane obaveze dospjele na plaćanje do 1.4.2016. godine. Pročitaj više Druga obavezna multilateralna kompenzacija sprovešće se u periodu od 16.05. do 25.05.2016. godine. Obavezni učesnici multilateralne kompenzacije su sva pravna lica i preduzetnici. Učesnici prijavljuju sve neosporene novčane obaveze dospjele na plaćanje do 1.4.2016. godine. Za obveznike čiji su računi blokirani prijavljivanje u sistem vrši banka. Prijavljivanje obaveza počinje 16.5. i traje do 18.5. do 16 časova. Prelimirani izvještaj će stići 19.5. i do 23.5. do 16 časova se može vršiti korekcija prijavljenih obaveza. Nakon toga na email adrese biće dostavljen konačan izvještaj. U periodu od 19.5. do 20.5. do 16 časova se mogu zaključiti multilateralne cesije. Smanji novost 10.05.2016.
RASPISAN JAVNI POZIV PO PROJEKTU PODRŠKE ZAPOŠLJAVANJU
Raspisan je javni poziv poslodavcima i nezaposlenim licima za korištenje sredstava po projektima zapošljavanja u 2016. godini. Više informacija možete naći na sajtu zavoda za zapošljavanje ( link). 26.04.2016.
Radno vrijeme 1.,2. i 9. maja
U nedelju, 1. maja, radiće samo prodavnice sa prehrambenom robom i mesare najduže do 11.00 časova, a u ponedeljak, 2. maja, kao i 9. maja, mogu da rade privredna društva i preduzetnici najduže do 15.00 časova. Pročitaj više Prema odluci gradonačelnika Grada Bijeljine, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana za snabdijevanjem osnovnim životnim artiklima kao i drugih potreba, u nedelju, 1. maja, radiće samo prodavnice sa prehrambenom robom i mesare najduže do 11.00 časova, a u ponedeljak, 2. maja, kao i 9. maja, mogu da rade privredna društva i preduzetnici najduže do 15.00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme republičkih praznika. Smanji novost 24.02.2016.
Poreski tretman reklamacija i naknadno odobrenog popusta
U novom Zakonu o porezu na dobit stoji sljedeće: Član 18. Rashodi po osnovu reklamacija proizvoda i usluga priznaju se prilikom utvrđivanja poreske osnovice najviše do iznosa od 3% od poslovnog prihoda u toj poreskoj godini. Član 19. Naknadno odobreni popust priznaje se pri utvrđivanju poreske osnovice kod davaoca popusta, pod uslovom da se popust odnosi na tekuću poresku godinu, da je unaprijed ugovoren i da je dokazan vjerodostojnom knjigovodstvenom ispravom. 16.02.2016.
Isplata dividende
Prema novom Zakonu o porezu na dobit pravno lice ne može isplatiti dividendu ako ima dospjelih a neplaćenih poreskih obaveza na dan isplate (član 54.) Za kršenje ove odredbe kazna za pravno lice je 20.000 do 60.000 KM, a za odgovorno 5.000 do 15.000 KM. 05.01.2016.
Doprinos za solidarnost
Novi Zakon o posebnom doprinosu za solidarnost stupio je na snagu 1. januara 2016. godine. Obveznici doprinosa za solidarnost od sada su: - fizička lica koja ostvaruju dohodak od ličnih primanja ili ostali dohodak veći od 500 KM mjesečno u visini 0.4% od neto dohotka
- i fizička lica koja ostvaruju dohodak po osnovu članstva u upravnim i nadzornim odborima i sl. u visini 5% od neto naknade.
Doprinos za solidarnost od sada u cjelosti pada na teret fizičkog lica. 02.01.2016.
Popis cigareta i duvana
Od 01.01.2016. godine na snazi su nove cijene cigareta u Bosni i Hercegovini. Poreski obveznici koji se bave prometom cigareta i duvana dužni su do 7. januara u UIO dostaviti popis zaliha cigareta i duvana na dan 01.01.2016. godine sa obračunom razlike akcize koju treba uplatiti do 17. januara 2016. godine. 28.12.2015.
Povećani doprinosi za samostalne preduzetnike
Usvojene su izmjene Zakona o doprinosima koje stupaju na snagu 1. januara 2016. godine. Najveća izmjena se odnosi na samostalne preduzetnike koji će na svoja lična primanja plaćati doprinose na osnovicu koja je najmanje 60% prosječne bruto plate u Republici za prethodni mjesec. Osnovica doprinosa za lica koja samostalno, u vidu osnovnog zanimanja, obavljaju profesionalnu djelatnost (advokati, notari, inženjeri, arhitekte, tumači...) je najmanje prosječna bruto plata u Republici za prethodni mjesec. Pročitaj više Usvojene su izmjene Zakona o doprinosima koje stupaju na snagu 1. januara 2016. godine. Najveća izmjena se odnosi na samostalne preduzetnike koji će na svoja lična primanja plaćati doprinose na osnovicu koja je najmanje 60% prosječne bruto plate u Republici za prethodni mjesec. Osnovica doprinosa za lica koja samostalno, u vidu osnovnog zanimanja, obavljaju profesionalnu djelatnost (advokati, notari, inženjeri, arhitekte, tumači...) je najmanje prosječna bruto plata u Republici za prethodni mjesec. Pored ovoga izmjene Zakona donose i novine u obračunavanju doprinosa za nosioce nekomercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava. Osnovica za doprinose za ovu kategoriju obveznika je 20% prosječne bruto plate za prethodnu godinu. Za nosioce komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava ostaje isto 30% na prosječnu bruto platu za prethodnu godinu. Stope doprinosa su 18.5% za PIO i 12% za zdravstvo, sem u slučaju kada je nosilac gazdinstva osiguran po drugom osnovu i tada su stope za zdravstvo 2% za komercijalno, odnosno 1% za nekomercijalno, za PIO 2% za komercijalno. Smanji novost 27.12.2015.
Radno vrijeme tokom novogodišnjih praznika
Gradonačelnika Grada Bijeljina donio je odluku o radnom vremenu u periodu od 27. decembra 2015. godine do 15. januara 2016. godine: 1. januar je neradni dan. 2. i 9. januara zanatsko-preduzetnički i trgovinski objekti mogu raditi najduže do 13h. Za vrijeme novogodišnjih praznika ugostiteljski objekti mogu raditi u neograničenom radnom vremenu. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme i veterinarske ambulante mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkih praznika. 17.11.2015.
Radno vrijeme 21. novembra
U subotu 21. novembra 2015. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, svi objekti u trgovinskoj i zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkog praznika. 13.11.2015.
Rezultati multilateralne kompenzacije
U organizaciji Banjalučke Berze izvršene su tri multilateralne kompenzacije 30.10, 3.11 i 6.11. i kompenzovane su obaveze u iznosu od 164.261.603 KM. U multilateralnoj kompenzaciji učestvovalo je 1350 subjekata. Sljedeća multilateralna kompenzacija se planira sprovesti u aprilu 2016. godine. 19.10.2015.
Multilateralna komenzacija
Obavezna multilateralna kompenzacija sprovešće se u periodu od 26.10. do 30.10.2015. godine. Obveznici multilateralne kompenzacije su sva pravna lica i preduzetnici. Sva neplaćena dugovanja dospjela na dan 1.9.2015. godine obveznici su dužni prijaviti u sistem. Za obveznike čiji su računi blokirani prijavljivanje u sistem vrši banka. Sistem vodi Banjalučka berza https://mlk.blberza.com/Pročitaj više Obavezna multilateralna kompenzacija sprovešće se u periodu od 26.10. do 30.10.2015. godine. Obveznici multilateralne kompenzacije su sva pravna lica i preduzetnici. Sva neplaćena dugovanja dospjela na dan 1.9.2015. godine obveznici su dužni prijaviti u sistem. Za obveznike čiji su računi blokirani prijavljivanje u sistem vrši banka. Sistem vodi Banjalučka berza https://mlk.blberza.com/Registracija učesnika i prijava obaveza za sprovođenje osnovne multilateralne kompenzacije vrši se u periodu od 26.10. do 30.10.2015. godine (do 16 časova). Učesnici sa direktnim pristupom Sistemu mogu upućivati zahtjeve drugim učesnicima za prijavu obaveza od 28.10.2015. godine. Organizator sprovodi osnovnu multilateralnu kompenzaciju 30.10.2015. godine. Preliminarni izvještaj o sprovodenoj multilateralnoj kompenzaciji (u daljem tekstu: Preliminarni izvještaj) dostavlja se učesnicima 31.10.2015. godine na registrovane adrese elektronske pošte. Učesnici mogu upućivati organizatoru zahtjeve za ispravku Preliminarnog izvještaja do 3.11.2015. godine do 16 časova. Konačni izvještaj o sprovedenoj multilateralnoj kompenzaciji (u daljem tekstu: Konačni izvještaj) dostavlja se učesnicima 3.11.2015. godine na registrovane adrese elektronske pošte. Učesnici kojima su preostala nekompenzovana potraživanja nakon sprovođenja osnovne multilateralne kompenzacije mogu u periodu od 1.11. do 6.11.2015. godine (do 16 časova) realizovati multilateralne cesije, javne prodaje potraživanja, te usklađivati stanje prijavljenih obaveza i unositi nove obaveze radi sprovođenja dodatne multilateralne kompenzacije. Smanji novost 07.08.2015.
Novi Zakon o porezu na dohodak
Ukinut porez na dohodak na prihode od dividende i udjela u dobiti. Povećan neoporezivi iznos za topli obrok sa 77 KM na 99 KM mjesečno. Pročitaj više Zakon o porezu na dohodak objavljen je 30.07.2015. godine u SL.GL 60/15. Novi Zakono o porezu na dohodak donosi sljedeće: - Ukinuto je plaćanje poreza na dohodak na prihode od dividendi i udjela u dobiti. - Neoporezivi iznos za topli obrok je povećan sa 77 KM na 99 KM mjesečno. - Uvedena je naknada za rođenje djeteta kao poreskog oslobađanja u visini jedne prosječne mjesečne neto plate u Republici Srpskoj. - Naknade troškova prevoza na posao i sa posla do visine cijene prevozne karte u javnom prevozu su oslobođene plaćanja poreza. - Ukoliko prilikom utvrđivanja prihoda od kapitala (zakupa) ne postoji ugovor ili ukoliko je ugovorna cijena zakupa očigledno manja od tržišne, Poreska uprava Republike Srpske procjenjuje osnovicu, odnosno procjenom utvrđuje tržišnu cijenu zakupa. Zakon stupa na snagu 1. septembra 2015. godine. Smanji novost 01.06.2015.
Izmjene Zakona o posebnom doprinosu za solidarnost
Izmjenama Zakona o posebnom doprinosu za solidarnost produžena je obaveza plaćanja ovog doprinosa do 31.12.2015. godine. Pročitaj više Izmjenama Zakona o posebnom doprinosu za solidarnost produžena je obaveza plaćanja ovog doprinosa do 31.12.2015. godine. Obveznici su fizička lica čiji je dohodak od ličnih primanja veći od 370 KM, isplatioci istih, te fizička lica koja koja ostvaruju dohodak od naknada za članstvo u upravnim i nadzornim odborima, odborima za reviziju, savjetima i komisijama, bez obzira na visinu ostvarene neto naknade. Smanji novost 27.04.2015.
Radno vrijeme 1., 2. i 9. maja
U petak, 1. maja, radiće samo prodavnice sa prehrambenom robom i mesare najduže do 12.00 časova, a u subotu, 2. maja, kao i 9. maja, mogu da rade privredna društva i preduzetnici najduže do 15.00 časova. Pročitaj više Prema odluci gradonačelnika Bijeljine Miće Mićića, radi zadovoljenja neophodnih potreba građana za snabdijevanjem osnovnim životnim artiklima kao i drugih potreba, u petak, 1. maja, radiće samo prodavnice sa prehrambenom robom i mesare najduže do 12.00 časova, a u subotu, 2. maja, kao i 9. maja, mogu da rade privredna društva i preduzetnici najduže do 15.00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme republičkih praznika. Smanji novost 27.12.2014.
Radno vrijeme tokom novogodišnjih praznika
Odluka o radnom vremenu u periodu od 27. decembra 2014. godine do 15. januara 2015. godine. Pročitaj više Gradonačelnika Grada Bijeljina donio je odluku o radnom vremenu u periodu od 27. decembra 2014. godine do 15. januara 2015. godine: - 1. januar je neradni dan.
- 2. i 9. januara zanatsko-preduzetnički i trgovinski objekti mogu raditi najduže do 13h.
- U ostalim danima u periodu od 27. decembra 2014. do 15. januara 2015. godine ugostiteljski, zanatsko-preduzetnički i trgovinski objekti mogu raditi 1 sat duže u odnosu na redovno radno vrijeme.
- Za vrijeme novogodišnjih praznika ugostiteljski objekti mogu raditi u neograničenom radnom vremenu.
- Apoteke, prodavnice pogrebne opreme i veterinarske ambulante mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkih praznika.
Smanji novost 19.11.2014.
Radno vrijeme 21. novembra
U petak 21. novembra 2014. godine svi objekti u trgovinskoj i zanatskoj-preduzetničkoj djelatnosti na području grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova. Pročitaj više U petak 21. novembra 2014. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, svi objekti u trgovinskoji zanatskoj-preduzetničkoj djelatnosti na području grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkog praznika. Smanji novost 18.09.2014.
Mišljenje PU o fiskalizaciji
Na sajtu Poreske Uprave objavljeno je mišljenje Poreske Uprave o izmjenama Zakona o fiskalizaciji. Pročitajte mišljenje 04.09.2014.
Tumačenje Izmjena Zakona o fiskalnim kasama
Prema poslednjem tumačenju Izmjena Zakona o fiskalnim kasama objavljenom u avgustovskom broju časopisa FINRAR, među licima koja su oslobođena fiskalizacije su i PDV obveznici koji pružaju usluge drugim PDV obveznicima, izvoznici usluga, te poljoprivredni proizvođači PDV obveznici koji prodaju svoje proizvode isključivo na veliko (tj. za dalju prodaju ili preradu). Pročitaj više Prema poslednjem tumačenju Izmjena Zakona o fiskalnim kasama objavljenom u avgustovskom broju časopisa FINRAR, među licima koja su oslobođena fiskalizacije su i PDV obveznici koji pružaju usluge drugim PDV obveznicima, izvoznici usluga, te poljoprivredni proizvođači PDV obveznici koji prodaju svoje proizvode isključivo na veliko (tj. za dalju prodaju ili preradu). Takođe, autorka teksta Persa Pajić - službenica Poreske Uprave RS, navodi i spisak zanatskih djelatnosti a u vezi sa oslobađanjem od obaveze registrovanja prometa preko fiskalne kase u slučaju malih preduzetnika koji obavljaju zanatsku djelatnost. Lista zanatskih djelatnosti propisana je Pravilnikom o zanatskim djelatnostima. Smanji novost 03.09.2014.
CREDO Krajina program za oporavak od poplava
Udruženje za razvoj NERDA Tuzla i EDA – Agencija za razvoj preduzeća Banja Luka objavili su javni poziv za „ZA REALIZACIJU MJERA PODRŠKE POSLOVNIM SUBJEKTIMA ZA SANIRANJE POSLJEDICA POPLAVA“. Pročitaj više Udruženje za razvoj NERDA Tuzla i EDA – Agencija za razvoj preduzeća Banja Luka objavili su javni poziv za „ZA REALIZACIJU MJERA PODRŠKE POSLOVNIM SUBJEKTIMA ZA SANIRANJE POSLJEDICA POPLAVA“. Predmet ovog javnog poziva je dodjela bespovratnih finansijskih sredstava u okviru Programa podrške poslovnim subjektima za saniranje posljedica poplava na odabranim područjima. Javni poziv se realizuje u okviru projekta „CREDO Krajina“ koji je finansiran od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju – Sida. Poziv je objavljen na web stranicama NERDA-e www.nerda.ba i EDA-e www.edabl.org. Rok za dostavljanje prijave je najkasnije do 19.09.2014. god. do 16:00 sati. Smanji novost 02.09.2014.
UNDP BIH program za oporavak od poplava
UNDP BiH je objavio javni poziv za dodijelu bespovratne pomoći malim i srednjim preduzećima (MSP) koja su pretrpila materijalnu štetu od poplava. Rok za dostavljanje prijave je najkasnije do 22.09.2014. god. do 17:00 sati. Pročitaj više UNDP BIH je objavio javni poziv za dodijelu bespovratne pomoći malim i srednjim preduzećima (MSP) koja su pretrpila materijalnu štetu od poplava. Pomoć će uključivati sredstva u direktnoj vezi sa individualnim potrebama MSP koja može da uključuje rekonstrukciju privredne i poljoprivredne infrastrukture, pružanje tehničke pomoći u cilju poboljšanja produktivnosti, kao i pružanje ekonomske pomoći MSP u stvaranju prihoda zasnovanog na pristupu lanca vrijednosti. Sve navedene aktivnosti su usmjerene na zadržavanje radnih mjesta, kao i proširenje mogućnosti za zapošljavanje. Prijaviti se mogu preduzeća koja se bave proizvodnjom i proizvodno-uslužnom djelatnošću koja su registrovana na području općina Maglaj, Odžak, Domaljevac-Šamac, Orašje, Tuzla, Sanski Most, Živinice, Zenica, Srebrenik, Lukavac, Žepče, Bijeljina, Šamac, Doboj, Prijedor, Banja Luka, Modriča, Laktaši, Srbac, Šekovići, Vukosavlje, Donji Žabar, Čelinac i Brčko. Pojedinačni iznos sredstava za koje se može podnijeti zahtjev iznosi od 10.000 KM do 150.000 KM po pravnom licu. Zahtjevi koji po svojoj specifičnosti u pogledu visine pomoći prelaze navedene iznose mogu biti podvrgnuti posebnoj evaluaciji. Rok za dostavljanje prijave je najkasnije do 22.09.2014. god. do 17:00 sati. Smanji novost 02.09.2014.
Popis prilikom povećanja cijena duvanskih prerađevina
Izmjenama Zakona o akcizama od 01.08.2014. godine uvedena je obaveza dostavljanja popisnih lista duvanskih prerađevina, obračuna i uplata akcize prilikom povećanja maloprodajnih cijena. Pročitaj više Izmjenama Zakona o akcizama od 01.08.2014. godine uvedena je obaveza dostavljanja popisnih lista duvanskih prerađevina, obračuna i uplata akcize prilikom povećanja maloprodajnih cijena. Poreski obveznici i sva druga lica koja se bave prometom duvanskih prerađevina dužna su izvršiti popis u trenutku svakog povećanja maloprodajne cijene za duvanske prerađevine koje se nalaze kod istih na stanju u trenutku primjene povećanja maloprodajne cijene i za koje se vrši promjena cijene, bez obzira kad se prijavi povećanje cijene, sačiniti popisne liste i iste dostaviti UIO u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa, te izvršiti obračun razlike akcize na utvrđene zalihe i istu platiti u roku od 10 dana od dana dostave popisnih lista. Navedena zakonska odredba takođe obavezuje sva lica koja vrše prodaju duvanskih prerađevina (cigareta, cigara, cigarilosa i duvana za pušenje) za koje se vrši promjena cijene da nakon izvršenog popisa duvanske prerađevine moraju prodavati po novim cijenama, tako da se ne može desiti da se iste duvanske prerađevine, u različitim objektima prodaju po različitim cijenama. U tom smislu, a imajući u vidu da lica koja vrše prodaju duvanskih prerađevina a nisu poreski obveznici u smislu Zakona o akcizama, imaju isto obavezu povećanja cijene duvanskih prerađevina proizvođač, odnosno uvoznik koji vrši povećanje maloprodajne cijene duvanskih prerađevina dužan je svakog kupca koji vrši daljni promet istih obavjestiti o promjeni cijena i trenutku od kojeg se primjenjuje promjena cijene. Duvanske prerađevine za koje je plaćena razlika akcize nakon izvršenog popisa prodavat će se po novim maloprodajnim cijenama koje moraju biti istaknute na vidnom mjestu maloprodajnog objekta. Smanji novost 29.07.2014.
Izmjene Zakona o fiskalnim kasama
Privredna društva koja obavljaju promet na veliko, kao i mali preduzetnici koji obavljaju zanatsku djelatnost nisu više obavezni evidentirati promet preko fiskalne kase. Međutim, obaveza fiskalizacije se sada uvodi za sva fizička lica koja nisu registrovana za promet robe i usluga, ali su registrovana kao PDV obveznici npr: poljoprivredni proizvođači PDV obveznici i zakupodavci PDV obveznici. Pročitaj više Privredna društva koja obavljaju promet na veliko, kao i mali preduzetnici koji obavljaju zanatsku djelatnost nisu više obavezni evidentirati promet preko fiskalne kase. Međutim, obaveza fiskalizacije se sada uvodi za sva fizička lica koja nisu registrovana za promet robe i usluga, ali su registrovana kao PDV obveznici npr: poljoprivredni proizvođači PDV obveznici i zakupodavci PDV obveznici. Pored ovoga Zakon donosi sljedeće: - ukinut je obavezan godišnji pregled fiskalnog sistema - fiskalne trake i knjige dnevnih izvještaja se ubuduće čuvaju samo godinu dana (do sada je bilo tri godine) - pored novčane kazne uvodi se i mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 30 dana u slučaju da obveznik ne izdaje fiskalne račune ili ne šalje izvještaje putem terminala u PU ili ako otpočne obavljanje djelatnosti prometa robe i pružanja usluga prije nabavke fiskalnog uređaja. Izmjene Zakona o fiskalnim kasama stupaju na snagu 1. avgusta. Smanji novost 28.07.2014.
Popis cigara, cigarilosa i rezanog duvana i obračun akcize
Poreski obveznici i druga lica koja se bave prometom duvanskih prerađevina tj, oni koji se bave prometom cigara, cigarilosa i duvana za pušenje dužni su na dan 01.08.2014. godine popisati zalihe ovih duvanskih prerađevina i popisne liste dostaviti UIO u roku od sedam dana tj. do 08.08.2014.godine. Na zatečene zalihe utvrđene u popisnim listama treba obračunati akcizu prema novom Zakonu, te u roku od 10 dana od dana dostavljanja popisnih lista uplatiti razliku između novoobračunate i već ranije uplaćene akcize, na Jedinstveni račun UIO. 24.06.2014.
Otpis republičke takse za poplavljene
Izmjenama Zakona o republičkim taksama omogućen je otpis republičke takse za 2014. godinu za obveznike koji su pretrpjeli štetu izazvanu poplavama u Republici Srpskoj u maju 2014. godine. 19.06.2014.
Javni poziv poslodavcima i nezaposlenim licima
JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske objavio je javni poziv za sufinansiranje samozapošljavanja (3.500 KM) i sufinansiranje zapošljavanja kod poslodavaca (2.500 KM po licu).
Rok za podnošenje zahtjeva je 21.07.2014. godine.
Javni pozivPročitaj više JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske realizuje „Projekat podrške zapošljavanju u privredi Republike Srpske u 2014. godini“, čija je ukupna vrijednost 3.280.000 KM. Projektom je obuhvaćeno zapošljavanje lica sa evidencije na period minimalno 12 mjeseci sa stepenom stručnog obrazovanja od NK do VSS, koji aktivno traže zaposlenje i prijavljeni su na evidenciju prije objavljivanja Javnog poziva i to kroz sufinansiranje samozapošljavanja i sufinansiranje zapošljavanja kod poslodavaca za ukupno 1.200 lica kroz sljedeće dvije komponente: I KOMPONENTA: Zapošljavanje kod poslodavaca za 920 lica u iznosu od 2.500,00 KM po jednom licu, što ukupno iznosi 2.300.000,00 KM. II KOMPONENTA: Sufinansiranje samozapošljavanja za 280 lica u iznosu od 3.500,00 KM po jednom licu, što ukupno iznosi 980.000,00 KM. Rok za podnošenje zahtjeva je 21.07.2014. godine. Javni pozivSmanji novost 18.06.2014.
Prestanak važenja odluke o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena
U četvrtak, 19.06.2014. godine prestaje da važi Odluka o neposrednoj kontroli cijena kojom su trgovci bili u obavezi da se za određene artikle pridržavaju cijena zatečenih na dan 17.05.2014. godine. 26.05.2014.
Uputstvo veterinarskim stanicama i ambulantama
Veterinarske organizacije (stanice i ambulante) na ugroženim područjima gradova i opština za vrijeme proglašenog vanrednog stanja dužne su sprovoditi hitne mjere zdravstvene zaštite životinja i druge mjere bez nadoknade po vlasnike životinja koji se nalaze u poplavama ugroženom području. Pročitaj više Veterinarske organizacije (stanice i ambulante) na ugroženim područjima gradova i opština za vrijeme proglašenog vanrednog stanja dužne su sprovoditi hitne mjere zdravstvene zaštite životinja i druge mjere bez nadoknade po vlasnike životinja koji se nalaze u poplavama ugroženom području. Hitne mjere zdravstvene zaštite životinja obuhvataju liječenje životinja i preventivno vakcinisanje životinja protiv zaraznih bolesti i druge mjere koje imaju zacilj prevenciju ili suzbijanje bolesti. Troškove nastale iz ovog uputstva snosiće Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo), nakon podnesenih zahtjeva, čiji prilog će biti potpisana priznanica od strane vlasnika životinja ili nadležnog veterinarskog inspektora o izvršenim mjerama i faktura. Uputstvo je objavljeno u Sl.Gl. 40/14. Smanji novost 23.05.2014.
Poreski tretman donacija i pomoći zaposlenima
Podsjećamo da se pravnim licima u rashode priznaju donacije u iznosu do 3% od ukupnog prihoda u toj poreskoj godini, te da se donacija koja prelazi taj iznos može prenositi u naredne tri godine, umanjujući buduće donacije. Poslodavci mogu zaposlenima ili članovima njihovih porodica isplaćivati pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda-poplave bez obaveze plaćanja poreza na dohodak i to do visine utvrđene Granskim kolektivnim ugovorom. Poslodavci iz oblasti trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosi mogu isplatiti pomoć u visini do jedne prosječne plate u Republici Srpskoj, koja za mjesec aprilu 2014. godine iznosi 821 KM. Pročitaj više Prema Zakonu o porezu na dobit pravnim licima se priznaju u rashode donacije date javnim institucijama, humanitarnim, kulturnim i obrazovnim organizacijama u iznosu do 3% od ukupnog prihoda u toj poreskoj godini, s tim što se donacija koja prelazi taj iznos može prenositi u naredne tri godine, umanjujući buduće donacije. Poslodavci, odnosno pravna lica i fizička lica-preduzetnici mogu za zaposlenog ili člana njegove porodice isplaćivati pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda-poplave bez obaveze plaćanja poreza na dohodak i to do visine utvrđene Opštim kolektivnim ugovorom, odnosno Granskim kolektivnim ugovorom. Poslodavci iz oblasti trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosi mogu isplatiti pomoć u visini do jedne prosječne plate u Republici Srpskoj. Prosječna neto plata isplaćena u aprilu 2014. godine iznosi 821 KM. Smanji novost 21.05.2014.
Obavještenje za poplavljene privredne subjekte
Grad Bijeljina obavještava sve privredne subjekte na teritoriji Grada Bijeljine, koji su bili poplavljeni, da se jave Gradskoj upravi Grada Bijeljina, Odjeljenju za privredu i poljoprivredu, lično ili na telefon 055/233–423, zbog evidentiranja i pravljenja liste privrednih subjekata koji su bili poplavljeni. Uprava za indirektno oporezivanje obavještava obveznike da se mogu obratiti zahtjevom za prisustvo predstavnika nadležnih organa radi utvrđivanja obima pretrpljene štete. Nakon završenih radnji utvrđivanja manjka nastalog uslijed elementarne nepogode obveznici mogu dostaviti kopiju zapisnika i popisnih lista u prostorije protokola nadležnih regionalnih centara UIO BiH, kako bi Uprava postupila u skladu sa važećim propisima. Pročitaj više Po zahtjevu Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske obavještavaju se svi privredni subjekti na teritoriji Grada Bijeljina, koji su bili poplavljeni, da se jave Gradskoj upravi Grada Bijeljina, Odjeljenju za privredu i poljoprivredu, lično ili na telefon 055/233 – 423, zbog evidentiranja i pravljenja liste privrednih subjekata koji su bili poplavljeni. Povodom elementarne nepogode i proglašenja vanredne situacije od strane vlada Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta obavještavaju se obveznici indirektnih poreza da se, u skladu sa odredbama propisanim članom 11. stavovima 3., 6. , 7. i 8. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u („Službeni glasnik BiH“, broj: 93/05, 21/06, 60/06, 60/07,100/07, 35/08 i 65/10), mogu obratiti zahtjevom za prisustvo predstavnika nadležnih organa radi utvrđivanja obima pretrpljene štete. Nakon završenih radnji utvrđivanja manjka nastalog uslijed elementarne nepogode obveznici mogu dostaviti kopiju zapisnika i popisnih lista u prostorije protokola nadležnih regionalnih centara UIO BiH, kako bi Uprava postupila u skladu sa važećim propisima. Smanji novost 15.05.2014.
Kompenzacije i cesije u poslovima sa inostranstvom i rok za naplatu i plaćanje
Vlada RS je stavila van snage Odluku o prebijanju dugovanja i potraživanja, cesiji i preuzimanju duga u poslovima sa inostranstvom. Istovremeno izmjenama Zakona o deviznom poslovanju omogućeno je slobodno plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim poslovima između rezidenata i nerezidenata prebijanjem dugovanja i potraživanja, ustupanjem potraživanja, preuzimanjem duga ili drugim oblicima plaćanja. Izmjenama istog zakona je rok od šest mjeseci za naplatu i plaćanje prilikom izvoza i uvoza povećan na godinu dana. Pročitaj više Vlada RS je stavila van snage Odluku o prebijanju dugovanja i potraživanja, cesiji i preuzimanju duga u poslovima sa inostranstvom. Istovremeno donesene su izmjene Zakona o deviznom poslovanju tako da sada u članu 7. stav 3. stoji: "Plaćanje, naplaćivanje i prenos po tekućim poslovima između rezidenata i nerezidenata prebijanjem dugovanja i potraživanja, ustupanjem potraživanja, preuzimanjem duga ili drugim oblicima plaćanja vrši se slobodno, u skladu sa ovim zakonom." Izmjenama istog zakona je rok od šest mjeseci za naplatu i plaćanje prilikom izvoza i uvoza povećan na godinu dana. Član 9. sada glasi: "Izvoz i uvoz robe ili usluga koji nisu naplaćeni, odnosno plaćeni u roku dužem od godinu dana od dana izvršenog izvoza ili uvoza, kao i roba ili usluga unaprijed naplaćena, odnosno plaćena, koja nije izvezena, odnosno uvezena u roku dužem od godinu dana od dana izvršene naplate, odnosno plaćanja, smatraju se kreditnim poslovima sa inostranstvom." Smanji novost 30.04.2014.
Radno vrijeme za međunarodni praznik rada i dana pobjede nad fašizmom
Radi zadovoljenja neophodnih potreba građana za snabdjevanjem osnovnim životnim artiklima i drugih potreba, u četvrtak 01. maja 2014. godine mogu da rade samo prodavnice prehrambene robe i mesare najduže do 12:00 časova, a u petak 02. maja 2014. godine i petak 09. maja 2014. godine mogu da rade privredna društva i preduzetnici najduže do 15:00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu da rade redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkih praznika. 24.03.2014.
Obrazac 1004 - poreska prijava za fizička lica
Obavezu podnošenja poreske prijave za porez na dohodak 1004 imaju svi građani koji su u toku prethodne godine ostvarili oporeziv prihod iz dva ili više izvora (npr. plata, zakupnina, dividenda, naknada za djelo, te članovi nadzornih ili upravnih odbora). Rok za podnošenje prijave je 31. mart 2014. godine. 24.12.2013.
Lični odbitak 200 KM od 1. februara
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak uvodi se godišnji lični odbitak u iznosu od 2.400 KM, odnosno 200 KM na mjesečnom nivou. Podsjećamo da, pored toga, poreski obveznici imaju pravo na godišnji odbitak u iznosu od 900 KM po izdržavanim članovima uže porodice, iznos kamate plaćene na stambene kredite, te iznos uplaćenog penzijskog doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje do 1.200 KM godišnje. Izmjene Zakona stupaju na snagu 1. februara 2014. godine. 19.11.2013.
Radno vrijeme 21. novembra
Načelnik Opštine Bijeljina donio je odluku da u četvrtak 21. novembra 2013. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovinina, svi objekati u trgovinskoj i zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti na području grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkog praznika. 16.07.2013.
Polugodišnji obračun
Obavještavamo klijente da je rok za predaju polugodišnjeg obračuna 31.07.2013. godine. Prema naredbi Ministarstva finansija jedino javne ustanove, velika pravna lica i pravna lica koja imaju javnu odgovornost imaju obavezu predati polugodišnji obračun. Klijenti koji nisu obavezni predati polugodišnji mogu to učiniti ukoliko im to traži banka ili neka druga institucija. 29.04.2013.
Neradni dani
Gradonačelnih Bijeljine donio je odluku o radnom vremenu u vrijeme praznika. Radi zadovoljenja neophodnih potreba građana za snabdjevanjem osnovnim životnim artiklima i drugih potreba, u srijedu 01. maja 2013. godine mogu da rade samo prodavnice sa prehrambenom robom i mesare najduže do 12:00 časova, a u četvrtak 02. maja 2013. godine i četvrtak 09. maja 2013. godine mogu da rade privredna društva i preduzetnici najduže do 15:00 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkih praznika. Zakon o praznicima propisuje da za Veliki Petak, Vaskr i Vaskršnji Ponedeljak vjernici imaju pravo na plaćeni izostanak s radnog mjesta. 05.12.2012.
Poreska kartica
Obavještavamo radnike da poreska kartica - izvod koju je izdala Poreska uprava RS za 2012. godinu se može koristiti i u 2013. godini, bez obaveze podnošenja novog Zahtjeva, izuzev u slučaju promjene podataka o broju izdržavanih članova i visine kamate na stambeni kredit. U slučaju da je došlo do navedenih promjena, rok za podnošenje novog Zahtjeva za izdavanje poreske kartice je 31.12.2012. godine. Poresku karticu poreski obveznik (radnik) treba dostaviti isplatiocu oporezivog dohotka (poslodavcu). 24.10.2012.
Javni poziv za korišćenje sredstava po Projektu podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju
JU Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske raspisao je javni poziv 20.09.2012.godine za korišćenje sredstava po Projektu podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP). Krajnji rok za podnošenje zahtjeva je 15.11.2012. godine. Projektom su obuhvaćena nezaposlena lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske koja aktivno traže posao i iz kategorije su ugroženih i teško zapošljivih grupa. Pročitaj više JU Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske raspisiao je javni poziv za korišćenje sredstava po Projektu podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP). Projektom su obuhvaćena nezaposlena lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske koja aktivno traže posao i iz kategorije su ugroženih i teško zapošljivih grupa. Sredstva se odobravaju bespovratno u iznosu od: - 1.500,00 KM za zapošljavanje kod poslodavaca, - 2.500,00 KM za samozapošljavanje u oblasti poljoprivrede i malog biznisa, - za obuku, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju u visini stvarnih troškova obuke, a maksimalno 1.000,00 KM po kandidatu, i - do 600,00 KM za poboljšanje mobilnosti radne snage. - 50% najniže plate u Republici Srpskoj po angažovanom radniku za puno radno vrijeme na mjesečnom nivou za sufinansiranje javnih radova. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva je 15.11.2012. godine. Detaljnije informacije na portalu Zavoda.Smanji novost 31.08.2012.
Knjiga reklamacija
Prema Pravilniku o obliku i sadržaju knjige reklamacija koji je objavljen u Službenom glasniku 71/12 dana 27.07.2012. godine, trgovci su dužni da vode Knjigu reklamacija u svakom prodajnom objektu i da na vidno mjesto istaknu obavještenje gdje se Knjiga nalazi. Trgovci su dužni da knjigu nabave najkasnije do 04.10.2012. godine. Prema Zakonu o zaštiti potrošača RS trgovac je svako privredno društvo ili preduzetnik koji prodaje robu ili pruža usluge potrošačima u sklopu svoje poslovne djelatnosti ili u druge komercijalne svrhe. 22.08.2011.
Usklađivanje osnivačkog akta
Podsjećamo Društva sa ograničenom odgovornošću da su do kraja 2011. godine dužni da usklade osnivački akt sa Uredbom o klasifikaciji djelatnosti i Zakonom o privrednim društvima.
Potrebno je obratiti se notaru, koji će izvršiti usklađivanje osnivačkog akta, nakon čega će Privredni sud donijeti novo Rješenje o osnivanju. 28.04.2011.
Radno vrijeme 1. maja, 2. maja i 9. maja 2011. godine
Načelnik Opštine Bijeljina donio je odluku da 1. maja i 9. maja 2011. godine mogu raditi prodavnice sa prehrambenom robom, mesare, kiosci za prodaju štampe, cvjećare, frizerski, autopraonice, radionice održavanja i popravke motornih vozila najduže do 12 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme. U ponedeljak 02. maja 2011.godine sva privredna društva i preduzetnici mogu raditi redovno radno vrijeme. Pročitaj više Načelnik Opštine Bijeljina donio je odluku da 1. maja i 9. maja 2011. godine mogu raditi prodavnice sa prehrambenom robom, mesare, kiosci za prodaju štampe, cvjećare, frizerski, autopraonice, radionice održavanja i popravke motornih vozila najduže do 12 časova. Apoteke, prodavnice pogrebne opreme, veterinarske ambulante i ugostiteljski objekti mogu raditi redovno radno vrijeme. U ponedeljak 02. maja 2011.godine sva privredna društva i preduzetnici mogu raditi redovno radno vrijeme. Smanji novost 24.03.2011.
Usvojen Nacrt zakona o računovodstvu i reviziji
Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je juče Nacrt zakona o računovodstvu i reviziji RS kojim se uvodi pojam subjekata od javnog interesa, čiji će finansijski izvještaji podlijegati obaveznoj reviziji. Pročitaj više Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je juče Nacrt zakona o računovodstvu i reviziji RS kojim se uvodi pojam subjekata od javnog interesa, čiji će finansijski izvještaji podlijegati obaveznoj reviziji. Ministar finansija RS Zoran Tegeltija rekao je da je ovim nacrtom zakona uvedena obaveza društva za reviziju koji obavljaju reviziju subjekata od javnog interesa da obavljaju godišnji izvještaj o transparentnosti. Tegeltija je rekao da je ovaj zakon djelimično usklađen sa propisima Evropske unije, jer je to postepeni proces, dodajući da se očekuje i skora izmjena direktiva iz oblasti računovodstva i revizije. Reviziju finansijskih izvještaja obavljaju lica koja imaju profesionalno zvanje - ovlašćeni revizor, koja posjeduju licencu za rad na poslovima revizije finansijskih izvještaja i koja su zaposlena ili angažovana od privrednog društva za reviziju, navodi se u obrazloženju ovog Nacrta zakona. Poslanik SDS-a Miladin Stanić smatra da bi pitanje revizije finansijskih izvještaja trebalo da obavlja isključivo državna revizija. Poslanik PDP-a Diana Čekić rekla je da je ovaj zakon prihvatljiv za PDP, jer predstavlja veliki napredak u ovoj oblasti. Čekićeva je rekla da je značajna odredba ovog zakonskog rješenja da obaveznoj reviziji podliježu subjekti od javnog interesa. Poslanik Demokratske partije Dragan Čavić smatra da zakon o računovodstvu treba da bude odvojen od zakona o reviziji. Čavić je rekao da Poreska uprava RS treba da izvrši kontrolu bilansa stanja preduzeća u smislu da li su u poslovnim knjigama uspjesi preduzeća pravilno evidentirani. Smanji novost 12.03.2011.
Izmjena uredbe o ograničavanju marže
Predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić izjavio je da je Vlada danas usvojila Uredbu o izmjeni uredbe o ograničavanju marže u prometu roba i predložila smanjivanje marže sa 10 na 8 odsto u maloprodaji i sa 8 na 6 odsto u veleprodaji sljedećih proizvoda: so za ljudsku ishranu, pakovanje od jedan kiloram, životinjska mast, suncokretovo ulje, biljna mast, margarin, pasterizovano mlijeko pakovanje u plastičnoj foliji od jedan litar, jogurt pakovan u plastičnoj foliji od 1 litar, pšenično brašno za proizvodnju hljeba, rafinisani šećer iz trske i repe, šećer kristal, pakovanje od jedan do pet kilograma, hrana za dojenčad, hrana za bebe, i proizvodnja lijekova, osim za upotrebu u veterinarskoj medicini gdje je maržu smanjena sa 10 na 8 odsto. Pročitaj više Predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić izjavio je da je Vlada danas usvojila Uredbu o izmjeni uredbe o ograničavanju marže u prometu roba i predložila smanjivanje marže sa 10 na 8 odsto u maloprodaji i sa 8 na 6 odsto u veleprodaji sljedećih proizvoda: so za ljudsku ishranu, pakovanje od jedan kiloram, životinjska mast, suncokretovo ulje, biljna mast, margarin, pasterizovano mlijeko pakovanje u plastičnoj foliji od jedan litar, jogurt pakovan u plastičnoj foliji od 1 litar, pšenično brašno za proizvodnju hljeba, rafinisani šećer iz trske i repe, šećer kristal, pakovanje od jedan do pet kilograma, hrana za dojenčad, hrana za bebe, i proizvodnja lijekova, osim za upotrebu u veterinarskoj medicini gdje je maržu smanjena sa 10 na 8 odsto. „Ova uredba je predložena na rok trajanja od dva mjeseca i analiziraćemo da li će i u kojoj mjeri uticati na smanjenje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda koje definiše ova uredba“, rekao je premijer Džombić na konferenciji za novinare. Smanji novost 17.01.2011.
Objavljene izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak
Od 1. februara stupaju na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Sl.Gl. RS 01/11). Ukupni doprinosi su povećani na 33%. Stopa poreza na dohodak je povećana na 10%. Ukinut je lični poreski odbitak. Uvedeno je oporezivanje prihoda od dividende i udjela u dobiti u momentu isplate poreskom obvezniku. Ovo ne važi za isplate dividenti i udjela u dobiti koje potiču iz raspodjele dobiti ostvarene do 31. decembra 2010. god Pročitaj više Od 1. februara stupaju na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Sl.Gl. RS 01/11). Prema ovim izmjenama ukupni doprinosi su sa 30,6% povećani na 33% (PIO 18%, zdravstveno 12,5%, dječija zaštita 1,5% i zapošljavanje 1%). Uplatioci doprinosa dužni su nakasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec dostaviti obračun doprinosa Poreskoj upravi Republike Srpske. Uplata doprinosa se vrši u trenutku isplate plate, odnosno uplatioci su dužni da uplate doprinose najkasnije dva mjeseca od isteka mjeseca za koji su doprinosi obračunati. Stopa poreza na dohodak je povećana na 10%. Ukinuto je pravo na umanjenje poreske osnovice za lični poreski odbitak, ali je ostalo pravo na umanjenje poreske osnovice za 900 KM na godišnjem nivou po svakom izdržavanom članu uže porodice, kao i za iznos kamate plaćene za stambeni kredit. Pri čemu ukupno umanjenje ne prelazi 3.000 KM. Uvedeno je oporezivanje prihoda od dividende i udjela u dobiti u momentu isplate poreskom obvezniku, pri čemu ovo ne važi za isplate dividenti i udjela u dobiti koje potiču iz raspodjele dobiti ostvarene do 31. decembra 2010. godine, bez obzira na momenat isplate. Smanji novost 23.12.2010.
Usvojene izmjene Zakona o doprinosima
Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je danas po hitnom postupku Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji predviđa povećanje zbirne stope svih doprinosa u RS sa 30,6 na 33 odsto. Pročitaj više Narodna skupština Republike Srpske (RS) usvojila je danas po hitnom postupku Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji predviđa povećanje zbirne stope svih doprinosa u RS sa 30,6 na 33 odsto. Ministar finansija RS Aleksandar Džombić rekao je da će povećanje zbirne stope doprinosa obezbijediti pokriće deficita u vanbudžetskim fondovima. "Zakon predviđa povećanje stopa doprinosa za penzijsko-invalidski sistem sa 17 na 18 odsto, za zdravstveno osiguranje sa 11,5 na 12,5 odsto, za dječiju zaštitu sa 1,4 na 1,5 odsto, a za osiguranje od nezaposlenosti sa 0,7 odsto na 1 odsto", istakao je Džombić. On je naveo da je zakonom propisan izuzetak da kod zaposlenih iz oblasti proizvodnje tekstila, kože i obuće osnovicu doprinosa ne predstavlja lično primanje, već 25 odsto od prosječne mjesečne bruto plate u RS. "Ovaj izuzetak odnosi se samo na 2011. godinu i predstavlja rezultat dogovora socijalnih partnera u Srpskoj, imajući u vidu da se oblasti prerađivačke industrije nalaze u najtežoj finansijskoj situaciji", istakao je Džombić. On je rekao da Zakon predviđa povećanje stopa svih doprinosa u RS, te obavezu svih isplatilaca doprinosa da dostavljaju mjesečni obračun doprinosa Poreskoj upravi RS. "Ovakva mjera pojačava sistem kontrole plaćanja doprinosa, a s tim ciljem predviđa se nastanak obaveze plaćanja doprinosa do kraja mjeseca za prethodni mjesec", istakao je Džombić. Prema njegovim riječima, Zakon stvara socijalnu sigurnost, poboljšanje izvršenja obaveza poslodavaca u RS i sprečavanje zloupotrebe radnika. Poslanik PDP-a Slavko Vučurević smatra da će povećanje stopa doprinosa izazvati smanjenje broja uplatilaca doprinosa i zaposlenih u Srpskoj. Poslanik SDS-a Zoran Latinović smatra da je neprihvatljivo povećanje stopa doprinosa, jer one predstavljaju direktan udar na privredu Srpske i pogoršanje uslova privređivanja u RS. Smanji novost 23.12.2010.
Stopa poreza na dohodak 10 odsto
Narodna skupština Republike Srpske /RS/ usvojila je danas po hitnom postupku Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kojim je predviđena jedinstvena stopa poreza na dohodak od 10 odsto. Pročitaj više Narodna skupština Republike Srpske /RS/ usvojila je danas po hitnom postupku Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kojim je predviđena jedinstvena stopa poreza na dohodak od 10 odsto. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, između ostalog, predviđa poresku olakšicu koncipiranu kao podsticaj zapošljavanju kategorija lica koja najteže dolaze do posla. Za ovaj zakon glasalo je 48 poslanika, 24 su bila protiv i jedan uzdržan. Ministar finansija RS Aleksandar Džombić istakao je da je cilj Zakona očuvanje fiskalne i socijalne stabilnosti RS. “Prihvaćen je amandman SNSD-a kojim se predviđa jednistvena stopa poreza na dohodak od 10 odsto. Prihvatanje ovog amandmana je posljedica dogovora sa poslodavcima i Privrednom komorom RS”, rekao je Džombić. On je naglasio da je navedeni zakon rezultat usvojene Ekonomske politike RS. Poslanik SNSD-a Srđan Mazalica rekao je tokom rasprave da je amandman koji se odnosi na jednistvenu stopu poreza u saglasnosti sa Ustavom RS. Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS Nenad Stevandić zatražio je od Vlade RS uvođenje diferencirane stope doprinosa.< Smanji novost 16.12.2010.
Neradni dan, 3. januar
3. januara (ponedjeljak) neće raditi republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti. Pročitaj više U skladu sa Zakonom o prznicima Republike Srpske (Službeni glasnik broj: 43/07) kao republički praznik praznuje se 1. i 2. januar, Nova godina. S obzirom da drugi dan republičkog praznika koji se praznuje dva dana pada u nedjelju, prenosi se na ponedjeljak, a što znači da 3. januara (ponedjeljak) neće raditi republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti. Smanji novost 16.12.2010.
Ekonomska politika Republike Srpske za 2011. godinu
Ministar finansija Republike Srpske Aleksandar Džombić rekao je da će se mjere predviđene Ekonomskom politikom na prihodovnoj strani odnositi, prije svega, na povećanje stopa doprinosa Fonda PIO, Fonda zdravstva, Fonda dječije zaštite i zapošljavanja. Pročitaj više Ekonomska politika Republike Srpske za 2011. godinu predviđa veće poreske obaveze, oštriju fiskalnu disciplinu, nastavlja se smanjivanje plata u javnom sektoru, kao i subvencija za privredu.
Ministar finansija Republike Srpske Aleksandar Džombić rekao je juče poslije javne rasprave sa predstavnicima prerađivačke industrije u Privrednoj komori RS u Banjaluci da će se mjere predviđene Ekonomskom politikom na prihodovnoj strani odnositi, prije svega, na povećanje stopa doprinosa Fonda PIO, Fonda zdravstva, Fonda dječije zaštite i zapošljavanja.
- Imali smo dosta primjedbi na ukidanje neoporezivog dijela na dohodak. Predstavnici tekstilne i kožarsko-obućarske industrije smatraju da će to dovesti u pitanje njihovo poslovanje, tako da smo ostali otvoreni i za dodatne opcije. Dosta se rasprave vodilo i o administrativnim barijerama i na to ćemo staviti fokus u idućem periodu - kazao je Džombić poslije predstavljanja radne verzije Ekonomske politike za 2011. godinu.
Dodao je da je u ovom dokumentu predviđen nastavak smanjenja plata u javnom sektoru.
- Državnim službenicima biće nastavljeno smanjenje ličnih dohodaka od 15 odsto, kao i do sada, plus deset odsto za visokopozicionirane službenike. U ovom prijedlogu nije predviđeno smanjenje plata prosvjetnim radnicima, kao ni policiji - kazao je Džombić.
Ministar finansija je istakao da je za podsticaj izvoza i dalje predviđeno 15 miliona maraka, ali da je ukinut podsticaj za tekstilnu, kožarsku i obućarsku industriju od 50 maraka po radniku. On je naglasio da se kod doprinosa najveći efekti očekuju u Fondu PIO i Fondu zdravstva, jer tu postoje i najveći problemi.
- Predviđena povećanja trebalo bi da saniraju godišnji deficit u Fondu PIO koji iznosi oko 70 miliona maraka. Što se tiče poreza, osim ukidanja neoporezivog dijela poreza na dohodak, predložili smo i progresivnu stopu za visoke plate, ali mislim da će javna rasprava o Ekonomskoj politici rezultirati uvođenjem nekoliko progresivnih stopa - istakao je Džombić i dodao da će zbog ukidanja neoporezivog dijela na sve plate Vlada razmisliti o nižoj poreskoj stopi za sektore sa niskim platama, kako bi bila izvršena kompenzacija.
U dokumentu radne verzije Ekonomske politike za 2011. godinu koja je u posjedu "Glasa Srpske", predviđeno je da sa plate do 1.500 KM oporezuju sa deset odsto, a lični dohoci iznad 1.500 maraka sa 20 odsto.
Džombić je rekao da je u idućoj godini za podsticaj poljoprivrednicima predloženo 60 miliona umjesto prošlogodišnjih 80 miliona maraka.
- Ove godine trebalo bi da izostane izdvajanje za puteve u selu. U pregovorima smo sa Evropskom investicionom bankom i sa Svjetskom bankom za kredit od 50 miliona evra - kazao je Džombić.
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić rekao je da predložene mjere u Ekonomskoj politici nisu prava slika onoga što je privrednicima najavljeno tokom izrade ovog dokumenta.
- Pribjeglo se politici "zahvatanja" iz privrede što, prema opštoj ocjeni svih privrednika, nije dobar potez. Očekivali smo da će u ovim mjerama više pažnje posvetiti načinima za smanjenje potrošnje, povećanje efikasnosti javne administracije i svih koji su oslonjeni na budžet, u smislu stvaranja povoljnijeg ambijenta za privređivanje. Imali smo primjedbe i na predviđeno povećanje stopa doprinosa i za uvođenje i povećanje stopa poreza, što će značajno otežati privređivanje u zemlji, a što nije svojstveno nijednoj od vlada i država u okruženju u vrijeme ekonomske krize - istakao je Đurić.
On je rekao da su privrednici dobili uvjeravanja da se radi o radnom materijalu i da će se učiniti sve da se udovolji zahtjevima privrede i da se veći dio zahvatanja ili svede na minimum ili potpuno eliminiše iz Ekonomske politike.
- Što opterećenja budu veća, biće veće šanse da se smanjuju plate u privredi, otpuštaju radnici, zatvaraju preduzeća i da se smanjuje konkurentnost privrede - kazao je Đurić.
Predsjednik sektora za kožarsku, tekstilnu i obućarsku industriju pri Privrednoj komori RS i direktor derventske fabrike obuće "Sanino" Radovan Pazurević istakao je da su privrednici ovog sektora imali dosta primjedbi na prijedlog Ekonomske politike za iduću godinu koja ih stavlja u još lošije uslove poslovanja u odnosu na godinu na izmaku, pogotovo zbog ukidanja subvencije od 50 maraka po radniku.
- Zbog ovoga mnogi proizvođači iz ove oblasti predviđaju nova otpuštanja radnika - naglasio je Pazurević.
U Privrednoj komori Srpske juče u popodnevnim časovima održana je i javna rasprava o dokumentu Ekonomske politike sa predstavnicima građevinskog i sektora poljoprivrede, dok će danas rasprava biti održana sa predstavnicima sindikata i poslodavaca RS.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS "SWOT" Saša Grabovac smatra da su procjene o makroekonomskim kretanjima u Republici Srpskoj koje su predstavljene u Ekonomskoj politici za iduću godinu, bazirane na onome što je planirano da se radi ove godine.
- U ovom dokumentu jasno se vidi da su predviđena veća opterećenja. Fond PIO i Fond zdravstva su ušli u određene probleme i to se pokušava prebroditi povećanjem prihoda od poreza i doprinosa. Nadam se da je ovaj dokument rađen tako da bi se Vladi ostavilo više prostora za stvaranje kompromisa i da namjera nije bila da se ide sa povećanjem, jer ovako zamišljena ekonomska politika sigurno ne bi dala očekivane rezultate - istakao je Grabovac i izrazio očekivanje da će Vlada prihvatiti primjedbe privrednika.
- Vlada treba da bude optimistična i mislim da su ove procjene tako i rađene. Bruto društveni proizvod je planiran u iznosu nešto većem od realnog, ali smatram da bi i manji rast od planiranog bio dobar - kazao je Grabovac.
Izvor: Glas Srpske Smanji novost 13.12.2010.
Klasifikacija djelatnosti prema novim propisima
Poslovni subjekti treba da usklade svoje djelatnosti sa Uredbom o klasifikaciji djelatnosti do 31.12.2011. godine. Pročitaj više U Službenom glasniku Republike Srpske broj 119. od 23. novembra 2010. godine, objavljena je Uredba o klasifikaciji djelatnosti Republike Srpske. Uredbom je propisan sadržaj klasifikacije djelatnosti u Republici Srpskoj, koja je usklađena sa propisima o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine. Osnov za donešenje ove uredbe je Zakon o klasifikaciji djelatnosti i Registru poslovnih subjekata po djelatnostima u Republici Srpskoj, koji je objavljen u Službenom glasniku RS, broj 74/10 od 02. avgusta 2010. godine. Navedenim Zakonom propisana je obaveza poslovnih subjekata da usklade svoje djelatnosti sa Uredbom o klasifikaciji u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Značajno je naglasiti da Zakon na snagu stupa 01. januara 2011. godine, od kada počinje da teče rok za usklađivanje djelatnosti za poslovne subjekte. Smanji novost 10.12.2010.
Novi telefonski broj
Od sada je telefonski broj KontoProma 055/290-220. 27.11.2010.
Ostvarivanje prava na umanjenje poreske osnovice
Zaposleni koji u 2011. godini na osnovu izdržavanih članova uže porodice i stambenog kredita ostvaruju pravo na umanjenje poreske osnovice treba da do 27. decembra 2010. godine Poreskoj upravi podnesu Zahtjev za izdavanje poreske kartice i da istu dostave poslodavcu radi akontativnog umanjenja poreske osnovice. Pročitaj više Izmjenama i dopunama pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak propisano je da zaposleni koji u 2011. godini na osnovu izdržavanih članova uže porodice i stambenog kredita ostvaruju pravo na umanjenje poreske osnovice treba da do 27. decembra 2010. godine Poreskoj upravi podnesu Zahtjev za izdavanje poreske kartice i da istu dostave poslodavcu radi akontativnog umanjenja poreske osnovice u 2011. godini. Izdata kartica ima trajno važenje i mijenjaće se samo u slučaju promjene u pravima na umanjenje poreske osnovice. Poreski obveznik je dužan da o promjenama obavjesti Poresku upravu u roku od 15 dana od dana nastanka promjene. Poreski obveznici koji na osnovu poreske kartice imaju pravo na akontativno umanjenje poreske osnovice (tj. poslodavac umanjuje poresku osnovicu pri isplati plate) neće moći podnositi Zahtjev za umanjenje poreske osnovice. U slučaju da poreski obveznici nisu u potpunosti ostvarili svoje pravo na umanjenje poreske osnovice, mogu to pravo ostvariti podnošenjem Godišnje prijave za porez na dohodak. Poreski obveznici koji nisu u radnom odnosu, tj. ne ostvaruju platu, a time i pravo na akontativno umanjenje poreske osnovice, mogu podnijeti Zahtjev za umanjenje poreske osnovice do 31. marta tekuće za prethodnu godinu. Poreski obveznik koji prvi put zasniva radni odnos Zahtjev za izdavanje poreske kartice podnosi u roku od 15 dana od dana zasnivanja radnog odnosa. Poreski obveznici koji na dan stupanja na snagu ovog pravilnika ne ostvaruju pravo na umanjenje poreske osnovice na mjesečnom nivou mogu Poreskoj upravi podnijeti Zahtjev za umanjenje poreske osnovice za 2010. godinu do 31. marta 2011. godine. Smanji novost 23.08.2010.
Uredba o visini dnevnica za službena putovanja
Dana 07.08.2010. godine stupila je na snagu Uredba o naknadama za službena putovanja u zemlji i inostranstvu za zaposlene u javnom sektoru Republike Srpske, kojom je utvrđena neoporeziva dnevnica u visini od 20 KM, umjesto dosadašnje dnevnice u visini od 15% od najniže plate u Republici Srpskoj. Pročitaj više Dana 07.08.2010. godine stupila je na snagu Uredba o naknadama za službena putovanja u zemlji i inostranstvu za zaposlene u javnom sektoru Republike Srpske, koja je objavljena u „Službenom glasniku Republike Srpske“, br. 73/10, a kojom je dnevnica za službeno putovanje u zemlji za zaposlene u javnom sektoru Republike Srpske utvrđena u visini od 20 KM, umjesto dosadašnje dnevnice u visini od 15% od najniže plate u Republici Srpskoj. Navedenom uredbom je propisano da poslodavci u Republici Srpskoj, izuzev poslodavaca u javnom sektoru, mogu svojim internim aktima propisati i veći iznos dnevnica za službena putovanja u zemlji i inostranstvu od iznosa utvrđenih navedenom uredbom. Međutim, i za poslodavce u javnom sektoru i za poslodavace izvan javnog sektora, neoporezivi iznos dnevnica je samo onaj iznos dnevnica koji je utvrđen predmetnom uredbom, što znači da poslodavci koji u skladu sa svojim internim aktima, isplaćuju dnevnice u većem iznosu od dnevnica utvrđenih Uredbom, na razliku između dnevnica propisanih internim aktima i dnevnica utvrđenih navedenom uredbom, obračunavaju i plaćaju porez po odbitku i pripadajuće doprinose na lična primanja iz radnog odnosa. Smanji novost 09.07.2010.
Usvojene izmjene Zakona o porezu na dohodak
Novim Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak ukinuta je obaveza obračuna poreza i doprinosa na topli obrok u naturi koji iznosi najviše do 77 KM mjesečno po radniku. Takođe, neoporezivi dio ličnog primanja sa 3.600 KM na godišnjem nivou smanjen je na 3.000 KM. Podsjećamo da od 1. jula 2010. godine minimalna plata iznosi 370 KM. Pročitaj više Narodna skupština RS usvojila je po hitnom postupku Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak, kojim se omogućuje ukidanje poreza na troškove pripremanja toplog obroka za one poslodavce koji imaju organizovanu ishranu u svojim restoranima, kao i na troškove lica koja su licencirana za dostavljanja toplog obroka. Obrazlažući poslanicima izmjene i dopune zakona, ministar finansija RS Aleksandar Džombić rekao je da je oslobađanje od plaćanja poreza i doprinosa na troškova pripremanja toplog obroka najviše do iznosa od 3,5 KM dnevno po zaposlenom licu, odnosno najviše od 77 KM na mjesečnom nivou. Džombić je rekao da su inicijative za izmjenu ovog zakona Vladi RS uputili Unija poslodavaca RS, Privredna komora RS i Savez sindikata RS radi pomoći privredi u vidu ove poreske olakšice zbog negativnog uticaja svjetske ekonomske krize na privredu RS. "Kao rezultat socijalnog dijaloga i pregovora potignut je sporazum o umanjenju neoporezivog dijela poreske osnovice kod obračuna poreza na dohodak", rekao je Džombić, podsjetivši da je do sada ovaj neoporezivi dio iznosio 3.600 KM na godišnjem nivou, a ovim zakonom je predviđeo da iznosi 3.000 KM. Smanji novost 07.04.2010.
Izmjene Pravilnika o obliku i načinu vođenja Trgovačke knjige
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku i načinu vođenja Trgovačke knjige (Sl.Gl.RS 27/10 od 01.04.2010. godine) određuje se sadržaj dokumenta o odobrenoj ispravci potraživanja od kupca. Pročitaj više Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o obliku i načinu vođenja Trgovačke knjige (Sl.Gl.RS 27/10 od 01.04.2010. godine) određuje se sadržaj dokumenta o odobrenoj ispravci potraživanja od kupca. Ovaj dokument treba da sadrži broj fiskalnog računa na koji se odnosi umanjenje maloprodajne vrijednosti, datum, iznos razlike između maloprodajne vrijednosti računa i naplaćenog ili fakturisanog iznosa, naziv odnosno ime i prezime kupca, potpis kupca i broj identifikacionog dokumenta kupca. Smanji novost 19.02.2010.
Izmirenje poreskih obaveza putem obveznica RS
U 2010. godini moguće je izmirenje poreskih obaveza putem obveznica. Radi se o kontinuiranom procesu kojim je omogućeno da se putem obveznica emitovanim po osnovu unutrašnjeg duga, odnosno opštih obaveza i materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava, mogu izmiriti dospjele poreske obaveze nastale do 31.12.2007. godine. Pročitaj više U skladu sa Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga Republike Srpske i Uredbom o izmirenju poreskih obaveza putem obveznica Republike Srpske i u 2010. godini moguće je izmirenje poreskih obaveza putem obveznica. Radi se o kontinuiranom procesu propisanom gore navedenim aktima, kojima je omogućeno da se putem obveznica emitovanim po osnovu unutrašnjeg duga, odnosno opštih obaveza i materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava, mogu izmiriti dospjele poreske obaveze nastale do 31.12.2007. godine. Konkretno, radi se o do sada emitovanim obveznicama: po osnovu duga dobavljačima (lokalne oznake RSOD-O-A i RSOD-O-B), po osnovu duga po izvršnim sudskim odlukama lokalne oznake RSIO-O-A) i po osnovu ratne materijalne i nematerijalne štete (lokalne oznake RSRS-O-A, RSRS-O-B i RSRS-O-C). Bitno je napomenuti da će se i svim budućim emisijama obveznica po osnovu unutrašnjeg duga moći izmirivati dospjele poreske obaveze nastale do 31.12.2007. godine. Procedura izmirenja poreskih obaveza putem obveznica provodi se na bazi podnešenog zahtjeva na osnovu kojeg ministar finansija donosi rješenje o izmirenju poreskih obaveza putem obveznica Republike Srpske. Rješenje se prvo dostavlja na realizaciju Centralnom registru hartija od vrijednosti, u smislu prenosa vlasništva sa lica koje izmiruje poreze na Republiku Srpsku. Centralni registar dostavlja Potvrdu o obavljenom prenosu vlasništva Ministarstvu finansija. Rješenje se tada dostavlja na realizaciju Poreskoj upravi Republike Srpske, koja evidentira izmirenje poreza datog poreskog obveznika. Poreska uprava dostavlja potvrdu o izmirenju poreza putem obveznica Ministarstvu finansija, koje tada okončava postupak slanjem sve relevantne dokumentacije podnosiocu zahtjeva. U prilogu zahtjeva potrebno je dostaviti uvjerenje Poreske uprave o iznosu neizmirenih poreza na dan 31.12.2007.godine, potvrdu Centralnog registra hartija od vrijednosti o vlasništvu nad obveznicama kao i dokaz o uplati administrativne takse za izdavanje rješenja. Smanji novost 18.02.2010.
Kontrola fiskalnih računa
Poreska uprava RS saopštila je da je od prvog februara formirala posebne timove inspektora koji isključivo namjenski kontrolišu izdavanje fiskalnih računa, odnosno evidentiranje prometa posredstvom fiskalnih kasa. Rad ovih timova organizovan je na području cijele RS, kako radnim danima i u popodnevnim smjenama, tako i u danima vikenda i državnih praznika, navodi se u saopštenju. 11.02.2010.
Izmjena Trgovačke knjige na malo
Pravilnikom o dopuni Pravilnika o obliku i načinu vođenja trgovačke knjige predviđena je dodatna (6.) kolona Trgovačke knjige na malo (TKM) pod nazivom: razlika između maloprodajne vrijednosti računa i naplaćenog ili fakturisanog iznosa. Pročitaj više Pravilnikom o dopuni Pravilnika o obliku i načinu vođenja trgovačke knjige predviđena je dodatna (6.) kolona Trgovačke knjige na malo (TKM) pod nazivom: razlika između maloprodajne vrijednosti računa i naplaćenog ili fakturisanog iznosa. Novi stav 3. Pravilnika glasi: "U kolonu 6. upisuje se iznos koji se dobija kao razlika između maloprodajne vrijednosti i naplaćenog iznosa u gotovini i / ili iznosa koji će se naplatiti putem kreditne kartice (uključujući iznos provizije po izvršenim transakcijama) ili virmanom, a podatak u koloni 6. ne smatra se odobrenim popustom već otpisom potraživanja od kupca, a u skladu sa aktom trgovca". Ovaj Pravilnik stupa na snagu 13. februara 2010. godine. Trgovci na malo su dužni nabaviti nove knjige. Smanji novost 13.01.2010.
Uredba o ograničavanju marži u prometu robe
Vlada Republike Srpske je donijela Uredbu o ograničavanju marži u prometu robe. Preduzeća, druga pravna lica i preduzetnici koji se bave prometom robe na veliko, odnosno na malo obrazuju cijene određenih proizvoda u prometu na veliko, odnosno na malo primjenom marži iz ove uredbe na nabavnu cijenu. Pročitaj više Vlada Republike Srpske je donijela Uredbu o ograničavanju marži u prometu robe. Preduzeća, druga pravna lica i preduzetnici koji se bave prometom robe na veliko, odnosno na malo obrazuju cijene određenih proizvoda u prometu na veliko, odnosno na malo primjenom marži iz ove uredbe na nabavnu cijenu. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice, kaznom u iznosu od 5.000 KM odgovorno lice u pravnom licu, kaznom od 6.000 KM za fizičko lice - preduzetnik koji postupa suprotno odredbama ove uredbe. Preporučujemo zainteresovanima da u cjelosti pročitaju ovu Uredbu. Uredba o ograničavanju marži u prometu robeSmanji novost 31.12.2009.
Reklamiranje veleprodajnih fiskalnih računa
Razmotrili smo situacije kada se može javiti potreba za reklamiranjem veleprodajnih fiskalnih računa i šta je u kojoj situaciji ispravno uraditi.
Moguće su sledeće situacije:
1. tehnička greška uočena istog dana 2. tehnička greška uočena kasnije, kupac ne zadržava račun 3. tehnička greška uočena kasnije, kupac zadržava račun 4. povrat kupca Pročitaj više Razmotrili smo situacije kada se može javiti potreba za reklamiranjem veleprodajnih fiskalnih računa i šta je u kojoj situaciji ispravno uraditi. Moguće su sledeće situacije: 1. tehnička greška uočena istog dana 2. tehnička greška uočena kasnije, kupac ne zadržava račun 3. tehnička greška uočena kasnije, kupac zadržava račun 4. povrat kupca U prvom slučaju se vrši reklamiranje cjelokupnog računa i u Knjigu dnevnih izvještaja (KDI) se odlažu i fiskalni i reklamirani račun. Nema potrebe da se ovo prati dodatnim dokumentima ( Poreska faktura i Storno (Reklamirana) poreska faktura). U drugom slučaju se vrši reklamiranje cjelokupnog računa i potrebno je da se Poreska faktura i Storno (Reklamirana) poreska faktura sačuvaju i proknjiže. Kupac nam vraća fiskalni račun koji zajedno sa reklamiranim odlažemo u Knjigu dnevnih izvještaja (KDI). U trećem i četvrtom slučaju se vrši reklamiranje cijelog ili dijela računa i kupcu obavezno šaljemo Knjižnu obavijest kojom ga odobravamo za reklamirani iznos tražeći saglasnost knjiženja kojom izjavljuje da će umanjiti ulazni PDV. Smanji novost 29.12.2009.
Novi Zakon o privrednim društvima stupa na snagu 01.01.2010.
Na osnovu Zakona o privrednim društvima, Sl.Glasnik RS 127/08, sva privredna društva su od 01.01.2010. godine u obavezi da izvrše usklađivanje osnivačkih akata sa odredbama ovog Zakona. Usklađivanja se notarski potvrđuju. Rok za usklađivanje akata je dvije godine od dana primjene ovog zakona.
Ovdje ćemo navesti samo ono što smo mi prepoznali kao bitno, te preporučujemo odgovornim licima da sami provjere usklađenost akata sa ovim zakonom. Pročitaj više Na osnovu Zakona o privrednim društvima, Sl.Glasnik RS 127/08, sva privredna društva su od 01.01.2010. godine u obavezi da izvrše usklađivanje osnivačkih akata sa odredbama ovog Zakona. Usklađivanja se notarski potvrđuju. Rok za usklađivanje akata je dvije godine od dana primjene ovog zakona. Ovdje ćemo navesti samo ono što smo mi prepoznali kao bitno, te preporučujemo odgovornim licima da sami provjere usklađenost akata sa ovim zakonom. Zakon možete preuzeti na adresi: http://www.kontoprom.com/dokumenti/ostalo/zakon_o_privrednim_drustvima.pdf I Memorandum1) Poslovna pisma i druge dokumente privrednog društva, uključujući i one u elektronskoj formi, koji su upućeni trećim licima, sadrže sledeće podatke: - poslovno ime i pravnu formu društva; - sjedište; - registar u koji je registrovano i broj registracije društva; - broj računa i poslovno ime i sjedište banke kod koje ima račun; - poreski i identifikacioni broj - podatke o osnovnom kapitalu društva sa naznakom koliko je od toga uplaćeni i uneseni, a koliko upisani kapital. 2) Poslovna pisma i druga dokumenta jednočlanog društva sa ograničenom odgovornošću i akcionarskog društva sadrže naznaku da je reč o jednočlanom društvu. II Knjiga udjela1) Društvo sa ograničenom odgovornošću dužno je da knjigu udjela drži u svom sjedištu. 2) U knjigu udjela iz stava 1. ovog člana upisuje se: - Ime i prebivalište, odnosno poslovno ime; sjedište i poreski identifikacioni broj svakog člana društva, odnosno svakog suvlasnika i njihovog zajedničkog punomoćnika; iznos ugovorenog i uplaćenog uloga i eventualne sporedne činidbe i dopunski ulozi pored osnovnog uloga; opterećenja udjela; broj ili procenat glasova svakog udjela; podjele i svi prenosi udjela uključujući i vrijeme prenosa i ime prenosioca i sticaoca, kao i sve eventualne promjene ovih podataka. 3) Društvo sa ograničenom odgovornošću podnosi registru, u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata, prijavu i dokumenta za svaku promjenu podataka upisanih u knjigu udjela, radi registracije i objavljivanja. III Knjiga odluka1) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću čine skupštinu. 2) U društvu sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom, ovlašćenja skupštine članova vrši taj član ili ovlašćeno lice. 3) Član društva sa ograničenom odgovornošću iz stava 2. ovog člana po donošenju odluka iz nadležnosti skupštine društva sa ograničenom odgovornošću sastavlja i potpisuje zapisnik i donesene odluke upisuje u knjigu odluka. 4) Sporazumi između člana iz stava 2. ovog člana i društva moraju biti u pisanoj formi ili uneseni u knjigu odluka, osim ako je riječ o tekućim poslovima zaključenim pod uobičajenim uslovima. IV KAZNENE ODREDBEPrekršaji privrednog društva i odgovornog lica Član 441. (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj privredno društvo, ako: a) ne prijavi upis ili brisanje poslovne jedinice u sudski registar (član 3. ovog zakona), b) suprotno ovom zakonu zloupotrijebi pravno lice (član 15. stav 1), v) zloupotrijebi poslovno ime suprotno ovom zakonu (čl. 17, 20. i 21) i ako pisma i poslovna dokumenta upućena trećim licima ne sadrže podatke predviđene zakonom (član 22), g) u svom poslovanju koristi skraćeno ili modifikovano poslovno ime, suprotno ovom zakonu (član 19), d) zastupnik privrednog društva zaključi pravni posao izvan djelatnosti društva navedenih u osnivačkom aktu (član 25. stav 4), e) suprotno ovom zakonu ne uplati u propisanom roku najmanje polovinu novčanog dijela osnovnog kapitala (član 107. stav 1. i član 187. stav 3), ....... (2) Za radnje iz stava 1. ovog člana, kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u privrednom društvu novčanom kaznom od 500 KM do 3.000 KM (3) Novčanom kaznom od 3.000 KM do 10.000 KM, kazniće se za prekršaj privredno društvo, ako: a) obavlja djelatnost suprotno ovom zakonu (čl. 5. i 6), b) zastupnik privrednog društva ne poštuje ograničenja ovlašćenja na zastupanje propisana ovim zakonom (član 25. stav 1), e) izmijeni i dopuni osnivački akt suprotno ovom zakonu (član 50. stav 3, čl. 88, 168, 329. i 330), ž) ne izabere lice ovlašćeno na zastupanje (čl. 68, 86, 154. i 314), z) ne vodi knjigu udjela ili je ne vodi uredno (član 114), i) ne vodi poslovne knjige u skladu sa ovim zakonom (čl. 153. i 305), m) ne drži i ne čuva akta i dokumenta na način propisan ovim zakonom (čl. 169, 333. i 335) i n) ne prijavi za upis u sudski registar podatke koje se po odredbama ovog zakona upisuju u taj registar i to ne učini u zakonom propisanom roku (čl. 8, 30, 246, 240, 331,340, 346, 367, 389, 390, 409, 419, 423 i 428). (4) Za radnje iz stava 3. ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u privrednom društvu novčanom kaznom od 200 KM do 1.500 KM. Smanji novost 04.11.2009.
Napomena o vođenju Knjige dnevnih izvještaja
Podsjećamo klijente da su na osnovu Zakona o fiskalizaciji obavezni voditi Knjigu dnevnih izvještaja (KDI) u koju se odlažu dnevni izvještaji za svaki dan kada je bilo prometa, drugi primjerci pisanih maloprodajnih i veleprodajnih fiskalnih računa i reklamirani... Pročitaj više Podsjećamo klijente da su na osnovu Zakona o fiskalizaciji obavezni voditi Knjigu dnevnih izvještaja (KDI) u koju se odlažu: 1. dnevni izvještaji za svaki dan kada je bilo prometa 2. drugi primjerci pisanih maloprodajnih i veleprodajnih fiskalnih računa i reklamiranih fiskalnih računa 3. kopije izdatih faktura 4. periodični izvještajiIzdvajamo važne tačke člana 90. Zakona o fiskalizaciji: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 15.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice – obveznik, ako:a) ne vrši registrovanje svakog pojedinačnog prometa preko fiskalne kase i prenos podataka preko terminala do servera PU, a u slučaju da koristi nadređeni računar, zadavanje komandi fiskalnoj kasi ne vrši pomoću softverske aplikacije (član 5. stav 1), b) u propisanom roku ne zaključi ugovor o servisiranju sa drugim ovlašćenim servisom (član 50. stav 6), ... g) u zahtjevu za fiskalizaciju fiskalne kase definiše naziv i adresu prodajnog mjesta, tako da oni ne odgovaraju nazivu i adresi prodajnog mjesta na kome obveznik registruje promet preko fiskalne kase ili nazivu... d) rješenje o fiskalizaciji ne čuva uz fiskalnu kasu na koju se odnosi (član 55. stav 9), ... z) u propisanom roku prije promjene naziva ili adrese prodajnog mjesta preko ovlašćenog servisa (ne podnese PU zahtjev za promjenu prodajnog mjesta (član 60. stav 1), i) preko ovlašćenog servisa (ne podnese PU zahtjev za brisanje obveznika iz registra fiskalizovanih kasa zbog prestanka obavljanja djelatnosti (član 61. stav 3), ... k) klijentu ne (izda fiskalni račun odštampan na fiskalnoj kasi preko koje je evidentiran promet, bez obzira da li to klijent zahtijeva, u slučaju postojanja bar jedne ispravne fiskalne kase na prodajnom mjestu; i ako fiskalni račun ne izda sa svim obaveznim podacima iz člana 26. stav 2. ovog zakona (član 63), l) klijentu ne (izda fiskalni račun pisan rukom u dva primjerka, bez obzira da li to klijent zahtijeva, u svim slučajevima nepostojanja bar jedne ispravne fiskalne kase na prodajnom mjestu; ako najmanje tri godine na prodajnom mjestu ne čuva drugi primerak pisanog fiskalnog računa; i ako svaki pojedinačni ostvareni evidentirani promet iz pisanih fiskalnih računa, naknadno ne registruje i ne odštampa odgovarajuće štampane fiskalne račune na fiskalnoj kasi u najkraćem mogućem vremenu (član. 65), ... n) na vidnom mjestu na prodajnom mjestu ne istakne obavještenje o obavezi izdavanja štampanog i pisanog fiskalnog i reklamiranog računa od strane obveznika, o obavezi uzimanja štampanog i pisanog fiskalnog i reklamiranog računa od strane klijenta, o pravu klijenta da kupljenu robu, odnosno izvršene usluge ne plati obvezniku ako mu obveznik ne izda štampani ili pisani fiskalni račun i o pravu klijenta da reklamiranu robu uzme natrag poslije isplate klijentu ako mu obveznik ne izda štampani ili pisani reklamirani račun (član 71), nj)klijentu koji plaćanje vrši na osnovu fakture, u fakturu ne unese redni broj fiskalnog računa na osnovu koga je registrovan promet u fiskalnoj kasi i na prodajnom mjestu ne drži kopije izdatih faktura; i ako ostvaren evidentiran promet i ostvaren reklamiran promet preko fiskalne kase za koji se plaćanje vrši na osnovu fakture, ne iskazuje u knjizi dnevnog izvještaja (član 72), o) najmanje tri godine ne čuva odštampanu kontrolnu traku; ako štampanje fiskalnih dokumenata na papirnoj traci za isječke i na kontrolnoj papirnoj traci vrši na papiru čiji kvalitet ne obezbjeđuje čitanje podataka iz fiskalnih dokumenata u propisanom roku; i ako za štampanje fiskalnih dokumenata ne koristi papir čiji je kvalitet bolji ili jednak minimalnom kvalitetu papira (član 73. st. 1, 3. i 5), p) ne vodi po jednu knjigu dnevnih izvještaja za svaku fiskalnu kasu u svakoj kalendarskoj godini; najmanje tri godine na prodajnom mjestu ne čuva knjigu dnevnih izvještaja i isječke fiskalnih dokumenata odložene u njoj; ako ne formira i ne odštampa dnevni izvještaj na kraju rada, jednom dnevno; ako svaki odštampani isječak dnevnog izvještaja ne registruje i ne odloži u knjigu dnevnih izvještaja hronološkim redom; ako ne formira i ne odštampa periodični izvještaj na kraju rada, posljednjeg dana svakog poreskog perioda; i ako svaki odštampani isječak periodičnog izvještaja ne registruje i ne odloži u knjigu dnevnih izvještaja hronološkim redom (član 74), r) pismeno ne obavijesti PU o prestanku registrovanja prometa preko fiskalne kase, u roku od tri dana od dana krađe, odnosno oštećenja ili uništenja fiskalne kase usljed više sile (poplava, požar, zemljotres, nesreća u transportu i sl); ako zapisnik nadležnog organa, odnosno organizacije, ne dostavi PU u roku od tri dana od dana prijema zapisnika; ako u slučaju krađe fiskalne kase, u roku od osam dana od dana krađe ne otpočne registrovanje prometa preko nove fiskalne kase i prenos podataka pomoću terminala; i ako u slučaju oštećenja ili uništenja fiskalne kase usled više sile, u roku od osam dana od dana nastavka obavljanja djelatnosti posle više sile, ne otpočne registrovanje prometa preko nove fiskalne kase i prenos podataka pomoću terminala (član 75. st. 1, 2, 6. i 7), ... u) servisnu knjižicu terminala ne čuva uz terminal na koji se odnosi (član 79. stav 2), f) servisnu knjižicu softverske aplikacije ne čuva uz nadređeni računar sa softverskom aplikacijom na koju se odnosi (član 80. stav 2), h) jednom godišnje ne obavi tehnički pregled fiskalnog sistema (član 81. stav 1), (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 3.000 KM.
(3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kazniće se preduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.500 KM.Smanji novost 30.10.2009.
Fiskalizacija: pitanja i odgovori
20.10.2009.
Povećanje posebne akcize na cigarete
Od početka 2010. godine posebna akciza na cigarete povećava se sa 0,15 na 0,30 KM po kutiji, a minimalna akciza iznosiće 0,80 KM po kutiji. Pročitaj više Od početka 2010. godine posebna akciza na cigarete povećava se sa 0,15 na 0,30 KM po kutiji, a minimalna akciza iznosiće 0,80 KM po kutiji. Ovo je definisano Odlukom o utvrđivanju stope posebne akcize i iznosa minimalne akcize, koju je juče donio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje. Odluka predstavlja nastavak harmonizacije sa sadašnjom visinom minimalne akcize u EU od 64 EUR za 1.000 cigareta (ili 1,28 EUR/pakovanju), do 2015. godine. Upravni odbor UIO je na jučešnjoj sjednici usvojio i Izmjene i dopune Zakona o carinskoj tarifi BiH, kojim se značajno smanjuju stope carine za određene proizvode, koje domaći proizvođači koriste kao repromaterijale. Radi se o potrebama proizvođača i prerađivača iz oblasti metalne i tekstilne industrije, te oblasti poljoprivredne proizvodnje. Cilj izmjena i dopuna Zakona o carinskoj tarifi BiH je prilagođavanje stvarnim potrebama bosanskohercegovačkih proizvođača na način da im se omogući uvoz repromaterijala na nivou stopa po Kombinovanoj nomenklaturi Evropske unije, čime će se dovesti u ravnopravan položaj po pitanju konkurentnosti svojih proizvoda. Smanji novost 30.09.2009.
Početak primjene Zakona o porezu na nepokretnosti od 01.01.2011.godine
Ministarstvo finansija pripremilo je izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti u dijelu koji se odnosi na početak primjene Zakona. Rok za početak primjene Zakona će biti produžen za godinu dana, što znači da bi plaćanje poreza na nepokretnosti trebalo da počne od prvog januara 2011. godine. Pročitaj više Ministarstvo finansija pripremilo je izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti u dijelu koji se odnosi na početak primjene Zakona. Rok za početak primjene Zakona će biti produžen za godinu dana, što znači da bi plaćanje poreza na nepokretnosti trebalo da počne od prvog januara 2011. godine. Izmjene i dopune Zakona će Vlada Republike Srpske razmatrati na jednoj od narednih sjednica, nakon čega će Zakon uputiti u skupštinsku proceduru. Odgođena primjena Zakona je nastala zbog potrebe da se provedu sve neohodne pripremne radnje kako bi se uspješno počelo sa oporezivanjem nepokretnosti. Osnovni cilj u ovom trenutku je uspostavljanje fiskalnog registra nepokretnosti odnosno aktivno provođenje zakonskih obaveza od strane Poreske uprave Republike Srpske i Ministarstva finansija u cilju uspješne implementacije Zakona. Istovremeno, rok za prijavu nepokretnosti će biti produžen do 31. marta 2010. godine. Nakon isteka ovog roka neće biti dodatnih rokova za upis nepokretnosti u fiskalni registar. Napominjemo, da građani i dalje imaju obavezu prijavljivanja nepokretnosti u fiskalni registar. Ministarstvo finansija pripremilo je i izmjene Zakona u dijelu koji se odnosi na jasnije definisanje učešća lokalnih zajednica u cijelom procesu. Naglašavajući značaj uspješnog provođenja zakona Ministartvo finansija još jednom poziva građane da nastave sa podnošenjem prijava za upis u fiskalni registar nepokretnosti kako bi uspješno i u potpunosti implementovali ovaj reformski Zakon. Nakon 31.03.2010. godine neće biti dodatnih rokova za upis nepokretnosti u fiskalni registar i građani koji do tada ne prijave svoje nepokretnosti će biti sakcionisani u skladu sa Zakonom. Smanji novost 30.06.2009.
Novi zakon o akcizama u BiH
U Službenom glasniku BIH 49/09 izašao je novi zakon o akcizama u BIH kojim se mijenjaju način obračuna i visina akcize za sljedeće proizvode: - duvanske prerađevine - kafa. Takođe, uvodi se i putarina za izgradnju auto-puteva od 0.10 KM po 1 litru derivata nafte. Neoph Pročitaj više U Službenom glasniku BIH 49/09 izašao je novi zakon o akcizama u BIH kojim se mijenjaju način obračuna i visina akcize za sljedeće proizvode: - duvanske prerađevine - kafa. Takođe, uvodi se i putarina za izgradnju auto-puteva od 0.10 KM po 1 litru derivata nafte. Neophodno je da do 1. jula 2009. godine dostavite popis pomenutih akciznih proizvoda nakon zaključivanja fiskalne kase na dan 30. jun 2009. godine. Takođe, posebno treba popisati i sve ostale akcizne proizvode, a to su: bezalkoholna pića i alkoholna pića. U bezalkoholna pića spadaju svi sokovi koji imaju manje od 50% prirodnog sadržaja (ne spada prirodna gazirana i negazirana voda). U alkoholna pića spadaju vino, pivo, žestoka pića, prirodne i voćne rakije. Pročitajte obavještenje koje je postavljeno na stranici Uprave za indirektno oporezivanjeSmanji novost 30.06.2009.
Produžen rok za fiskalizaciju do 15.08.2009.
Obavještavamo poreske obveznike, čiji je rok za fiskalizaciju bio 30. 06. 2009. godine, da je rok produžen do 15. 08. 2009. godine, iz razloga što na tržištu još uvijek ne postoje fiskalne kase sa implementiranim veleprodajnim modom rada, te da su u tom roku obavezni, preko ovlašćenog s Pročitaj više Obavještavamo poreske obveznike, čiji je rok za fiskalizaciju bio 30. 06. 2009. godine, da je rok produžen do 15. 08. 2009. godine, iz razloga što na tržištu još uvijek ne postoje fiskalne kase sa implementiranim veleprodajnim modom rada, te da su u tom roku obavezni, preko ovlašćenog servisa, podnijeti Poreskoj upravi zahtjev za inicijalnu fiskalizaciju fiskalne kase. Smanji novost 08.04.2009.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o računovodstvu i reviziji
Zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske u odnosu na važeće zakonsko rješenje, odnosno Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske iz 2005. godine, obuhvata rješenja koja su u značajno većoj mjeri usaglašena sa zahtijevima sadržanim u direktivama Evropske uni Pročitaj više Zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske u odnosu na važeće zakonsko rješenje, odnosno Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske iz 2005. godine, obuhvata rješenja koja su u značajno većoj mjeri usaglašena sa zahtijevima sadržanim u direktivama Evropske unije. Zakonom se i dalje podržava primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda, odnosno Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja i pratećih propisa donesenih od strane relevantnih međunarodnih računovodstvenih tijela, što je u predmetnoj oblasti jedan od osnovnih zahtjeva međunarodnih finansijskih organizacija. U odnosu na važeći Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, u Novom zakonu sadržano je značajno više odredaba kojim se precizno uređuju pitanja od značaja za uspostavljanje sistema knjigovodstva i računovodstva, poput preciziranja kriterijuma za razvrstavanje pravnih lica, jasnog definisanja pravila koja se odnose na obavezu popisa imovine i obaveza i druge aktivnosti koje se provode s ciljem usaglašavanja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem, što je direktno u funkciji izrade kvalitetnih finansijskih izvještaja, stvaranja pretpostavki za organizaciju uređenog knjigovodstvenog sistema kod preduzetnika u skladu sa računovodstvenim pravilima propisanim Zakonom o računovodstvu i reviziji što dosad nije bio slučaj, preciznog uređivanja pitanja koja se odnose na obavezu izrade konsolidovanih finansijskih izvještaja u skladu sa pravilima sadržanim u relevantnim Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, preciznog uređivanja obaveze i obveznika izrade periodičnh finansijskih izvještaja, jasnog definisanja obaveze i načina vođenja osnovnih i pomoćnih poslovnih knjiga, jasnog definisanje uloge vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava i dr. Zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, za razliku od dosadašnjih zakonskih rješenja, sadrži odredbe koje se odnose na uređivanje pitanja od značaja za uspostavljanje sistema javnog nadzora nad računovodstvenom i revizorskom profesijom, što uključuje i nadzor nad privrednim društvima za reviziju, profesionalnim tijelom ili tijelima utvrđenim u skladu sa zakonom, licima koja pružaju usluge revizije, kao i licima koja pružaju računovodstvene usluge. Javni nadzor je povjeren Ministarstvu finansija a Novim zakonom su precizno definisani mehanizmi za sprovođenje javnog nadzora. Zakonom je predviđeno uspostavljanje Savjeta za računovodstvo i reviziju Republike Srpske kao tijela koje je ovlašćeno da prati proces primjene računovodstvenih i revizijskih standarda u Republici Srpskoj, daje inicijative za odgovarajuća i blagovremena rješenja radi što efikasnije primjene tih standarda, prati proces primjene direktiva Evropske unije koje se odnose na oblast računovodstva i revizije, učestvuje u pripremi strategije i izradi smjernica i akcionog plana za poboljšanje kvaliteta finansijskog izvještavanja u Republici Srpskoj, utvrđuje kriterijume za obrazovanje cijena revizorskih usluga i dr. Novim zakonom detaljno su propisana pravila za licenciranje privrednih društava za reviziju, odnosno okolnosti pod kojim se tim društvima mogu izdati ili oduzeti odobrenja za rad (licence). Kompletan postupak u vezi s tim provodi Ministarstvo finansija koje, kako je već navedeno, vrši i javni nadzor nad radom privrednih društava za reviziju. Novim zakonom predviđeno je uspostavljanje javnih registara lica i privrednih društava za reviziju preko kojih bi zainteresovanoj javnosti bili dostupni podaci o privrednim društvima ovlašćenim da pružaju usluge revizije, licima koja ta društva zapošljavaju ili angažuju, profesionalnoj kompetentnosti tih lica i dr. Novim zakonom utvrđena su profesionalna zvanja u Republici Srpskoj, pravila za sticanje tih zvanja, sertifikaciju i licenciranje lica koja pružaju usluge računovodstva i revizije, priznavanje stranih kvalifikacija i dr. Konačno, Novim zakonom o računovodstvu i reviziji Republike Srpske preciznije i obuhvatnije, u odnosu na važeće zakonsko rješenje, uređene su novčane kazne u slučaju činjenja prekršajnih dijela, tj. postupanja suprotno odredbama predloženog zakona. Smanji novost 03.01.2009.
Obavještenje za poreske obveznike
PU RS: „Obavještavamo poreske obveznike da će se obračun i uplata poreza i doprinosa na sve isplate počev od 01.01.2009. godine, vršiti po Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona porezu na dohodak i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima („Službeni glasnik Republike Sr Pročitaj više PU RS: „Obavještavamo poreske obveznike da će se obračun i uplata poreza i doprinosa na sve isplate počev od 01.01.2009. godine, vršiti po Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona porezu na dohodak i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima („Službeni glasnik Republike Srpske„ broj 120/08). Obračun poreza i doprinosa po bruto principu znači da se propisane stope doprinosa (30,60%) primjenjuju na bruto primanje, što znači da se od bruto primanja oduzmu obračunati doprinosi i dobije se dohodak koji se umanji za lični odbitak od 300 KM na mjesečnom nivou i na taj iznos (poresku osnovicu) obračuna porez po stopi od 8%. Ukoliko je primanje ugovoreno u neto iznosu, da bi se pravilno obračunali porezi i doprinosi, potrebno je na bazi neto primanja utvrditi bruto, primjenom sljedeće formule: Poreski obveznici mogu ostvariti pravo na umanjenje poreske osnovice na mjesečnom nivou u iznosu od 90 KM po izdržavanom članu uže porodice i po osnovu plaćene kamate na stambeni kredit, ukoliko poslodavcu dostave poresku karticu koju će dobiti podnošenjem zahtjeva za izdavanje poreske kartice Poreskoj upravi.” Smanji novost 30.08.2008.
Fiskalne kase
Klijenti Kontoproma su u ponedjeljak 25.8. i petak 29.8.2008. godine u prostorijama kafe-poslastičarnice Mocart prisustvovali prezentaciji o fiskalnim kasama ovlaštenog distributera i servisera fiskalnih kasa MaxMare DOO iz Bijeljine. Detaljne informacije o fiskalnim sistemima možet Pročitaj više Klijenti Kontoproma su u ponedjeljak 25.8. i petak 29.8.2008. godine u prostorijama kafe-poslastičarnice Mocart prisustvovali prezentaciji o fiskalnim kasama ovlaštenog distributera i servisera fiskalnih kasa MaxMare DOO iz Bijeljine. Detaljne informacije o fiskalnim sistemima možete naći na njihovom sajtu www.maxmare.net ili ih posjetiti na adresi Meše Selimovića 4, tel. 055/225-970. Smanji novost 25.06.2008.
Dinamika fiskalizacije
U Sl.Gl.RS broj 55/08 od 13. juna 2008. godine objavljen je Pravilnik o dinamici fiskalizacije u Republici Srpskoj. Fiskalizacija će se vršiti u dvije faze: prva faza u periodu od 15. juna 2008. godine do 30. septembra 2008. godine i druga faza od 1. oktobra 2008. do 31. decembra 2008. godine. U Pročitaj više U Sl.Gl.RS broj 55/08 od 13. juna 2008. godine objavljen je Pravilnik o dinamici fiskalizacije u Republici Srpskoj. Fiskalizacija će se vršiti u dvije faze: prva faza u periodu od 15. juna 2008. godine do 30. septembra 2008. godine i druga faza od 1. oktobra 2008. do 31. decembra 2008. godine. U pravilniku možete pročitati koja pravna lica u zavisnosti od djelatnosti koje obavljaju će biti fiskalizovani u kom periodu. Pročitajte pravilnik!Smanji novost 27.05.2008.
OBAVJEŠTENJE ZA PORESKE OBVEZNIKE U VEZI DINAMIKE UVOĐENJA FISKALNIH KASA
Članom 5. Zakona o fiskalnim kasama («Sl. glasnik RS», broj 69/07) propisana je obaveza lica koja su upisana u odgovarajući registar za promet robe, odnosno za pružanje usluga da svaki pojedinačni promet roba i usluga registruju preko fiskalne kase, a članom 99. pomenutog zako Pročitaj više Članom 5. Zakona o fiskalnim kasama («Sl. glasnik RS», broj 69/07) propisana je obaveza lica koja su upisana u odgovarajući registar za promet robe, odnosno za pružanje usluga da svaki pojedinačni promet roba i usluga registruju preko fiskalne kase, a članom 99. pomenutog zakona obaveza Poreske uprave RS je da obavijesti izabranu grupu poreskih obveznika o planiranom početku uvođenja fiskalnih kasa 30 dana prije početka istog. Dinamika uvođenja fiskalnih kasa vršiće se prema registrovanoj djelatnosti shodno Zakonu o klasifikaciji djelatnosti i o registru jedinica razvrstavanja («Sl.glasnik RS», 113/04).
Ovim obavještavamo da uvođenje fiskalnih kasa najkasnije 15.06.2008. godine treba da otpočnu sljedeći poreski obveznici:
1.pravna lica iz grana:
- 55.1 – Hoteli
- 55.2 – Kampovi i druge vrste smještaja za kraći boravak
- 55.3 – Restorani
- 55.4 – Barovi
- 55.5 – Kantine i ketering
2.pravna lica iz grane 52.3
- 52.3 – Trgovina na malo farmaceutskim, medicinskim,kozmetičkim i toaletnim preparatima;
3.samostalne ugostiteljske radnje koje porez na dohodak građana na prihode od samostalne djelatnosti plaćaju prema stvarno ostvarenom prihodu, osim onih koje djelatnosti obavljaju preko kioska i sličnih objekata;
4.samostalne trgovinske radnje.
Potrebno je da se naprijed navedeni poreski obveznici obrate organizacionim jedinicama Poreske uprave RS radi informisanja u cilju ispunjenja svoje zakonske obaveze u vezi sa početkom evidentiranja prometa roba i usluga preko fiskalnih kasa.
Izvor: www.poreskaupravars.orgSmanji novost 03.09.2007.
Novi Pravilnik
Izašao je novi Pravilnik o obliku i načinu vođenja Poslovne knjige u ugostiteljskim objektima Sl.Gl.RS broj 76 od 28. avgusta 2007. godine u kome je objavljen potpuno novi obrazac Poslovne knjige u ugostiteljskim objektima (obrazac PKU) koja sadrži sljedeće kolone: redni broj, d Pročitaj više Izašao je novi Pravilnik o obliku i načinu vođenja Poslovne knjige u ugostiteljskim objektima Sl.Gl.RS broj 76 od 28. avgusta 2007. godine u kome je objavljen potpuno novi obrazac Poslovne knjige u ugostiteljskim objektima (obrazac PKU) koja sadrži sljedeće kolone: redni broj, datum knjiženja, opis, zaduženje, razduženje. Pored toga potpuno je novo sačinjavanje kalkulacije cijena (obrazac KL) koja se sačinjava za svaku nabavku pića i hrane, pri čemu se prodajna vrijednost unosi u KPU kao zaduženje a vrijednost prodate hrane i pića sa trake registar kase kao razduženje. Ugostitelj je dužan da svakodnevno vodi Dnevni list šanka za nabavljeno i prodato piće (do sada je to bio List dnevnog prometa ugostitelja), a oni koji pripremaju i prodaju hranu su obavezni vodi još i Dnevni list kuhinje za repromaterijal i realizovanu hranu (obrazac DLK). Ovaj Pravilnik stupa na snagu 6.9.2007. a usklađivanje sa njegovim odredbama, ugostitelji su dužni izvršiti u roku od 30 dana. Smanji novost 09.08.2007.
Zakon o fiskalnim kasama
U Sl.Gl.RS broj 69 od 6. avgusta 2007. godine izašao je zakon o fiskalnim kasama koji se počinje primjenjivati od 1. januara 2008. godine, a krajnji rok fiskalizacije je 30. jun 2008. godine. Svi klijenti Kontoproma prema svojim djelatnostima spadaju u grupu poreskih obveznika koji su dužn Pročitaj više U Sl.Gl.RS broj 69 od 6. avgusta 2007. godine izašao je zakon o fiskalnim kasama koji se počinje primjenjivati od 1. januara 2008. godine, a krajnji rok fiskalizacije je 30. jun 2008. godine. Svi klijenti Kontoproma prema svojim djelatnostima spadaju u grupu poreskih obveznika koji su dužni posjedovati fiskalnu kasu. Smanji novost 15.01.2007.
Početak rada internet servisa
Kontoprom je svojim klijentima omogućio da putem interneta vrše pregledanje poslovnih knjiga. |