Rok za podnošenje zahtjeva za podsticaj za povećanje plata je 1. mart 2023. godine za obračunski period 1.7. do 31.12.2022. godine. Plate isplaćene u ovom periodu porede se sa platom isplaćenom u decembru 2021. godine. Podsticaj iznosi 70% plaćenih doprinosa na povećanje plate.

Pravo na podsticaj se ostvaruje za povećanje plate samo za radnike sa kojima je zasnovan radni odnos najkasnije do 01.12.2021. godine.

U slučaju privremene sriječenosti za rad u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, visina plate u odnosu na koju se posmatra povećanje je njegova posljednja puna isplaćena plata prije zdravstvene spriječenosti za rad.

Za radnike koji su u mjesecu početnog iznosa plate imali platu nižu od važeće najniže, za početni iznos plate kod obračuna podsticaja uzima se visina važeće najniže plate na posljednji dan obračunskog perioda za koji se podnosi zahtjev za podsticaj (u ovom slučaju 942,03 KM).

Ukinuta je obaveza da se uz zahtjev za podsticaj prilažu ugovori o radu.

Smanji novost

Izmjena Uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem stupila je danas na snagu. Od sada je 500 KM maksimalni iznos računa za gotovinsko plaćanje dobara i usluga, izuzev plaćanja proizvoda u trgovini na veliko, prema drugom poslovnom subjektu. Podsjećamo do sada je bilo 200 KM.

Poslovnim subjektima koji imaju blokirane račune od sada je osim zabrane da svoje obaveze plaćaju gotovim novcem, zabranjeno da zadržavaju gotov novac u blagajni, već su dužni da ga isti radni dan a najkasnije naredni uplate na žiro račun.

Smanji novost

Republički zavod za statistiku objavio je prosječnu platu u 2022. godini. Prosječna bruto plata iznosi 1730 KM, dok prosječna neto plata iznosi 1144 KM.
Prosječna bruto plata iz prethodne godine u tekućoj godini predstavlja osnovicu za obračun toplog obroka, te doprinosa za vlasnike SP, radnike iz tekstilne industrije, volontere i poljoprivrednike.
Prosječna neto plata određuje visinu neoporezivog toplog obroka koji poslodavac obezbjeđuje putem keteringa ili se priprema kod poslodavca.

Bruto iznos toplog obrok koji se isplaćuje iznosi najmanje 0,85% prosječne bruto plate za prethodnu godinu dnevno, što za 2023. godinu iznosi najmanje 14,71 KM dnevno.

Neoporezivi iznos toplog obrok koji poslodavac obezbjeđuje iznosi najviše 0,75% prosječne neto plate za prethodnu godinu, što za 2023. godinu iznosi 8,58 KM dnevno.

Prosječna bruto plata predstavlja osnovicu za obračun doprinosa:

• za lica koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost (osnovica 60% iznosa, odnosno plaćaće najmanje 321,78 KM mjesečno),
• za lica koja obavljaju profesionalnu djelatnost (osnovica 100% iznosa, odnosno plaćaće najmanje 536,30 KM mjesečno),
• za zaposlene u tekstilnoj industriji ako imaju platu nižu od prosječne bruto plate za prethodnu godinu (osnovica 25% iznosa, odnosno plaćaće 134,08 KM mjesečno),
• nosioce komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstava osiguranici na PIO i zdravstvo (osnovica 30% iznosa, odnosno 148,96 KM mjesečno),
• nosioce komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstava osiguranici na PIO i zdravstvo (osnovica 30% iznosa, odnosno 52,94 KM mjesečno),
• nosioce nekomercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva (osnovica 20% iznosa, odnosno 35,29 KM mjesečno),
• za lica za vrijeme obavljanja stručnog osposobljavanja i usavršavanja kod poslodavca (volonter-pripravnik) (osnovica 50% iznosa, odnosno 127,16 KM mjesečno).

Smanji novost

U SL.GL 132/22 objavljene su izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojima se jasno regulišu prava poslodavaca na povrat isplaćenih naknada neto plata radnicima na koja su stekli pravo po ranije važećem Zakonu. Rok za podnošenje zahtjeva za povrat tih naknada je do 31. marta 2023. godine.

Novim zakonom je rok za podnošenje zahtjeva sa 3 godina smanjen na 3 mjeseca, što je u nedostatku člana koji je sada izmjenama dodat, dovelo do toga da je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske po novom zakonu donosio rješenja kojima odbija kao neosnovane zahtjeve poslodavaca za potraživanja za koja su poslodavci stekli pravo da podnesu zahtjev po ranije važećim propisima i koja su starija od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je radnik bio spriječen za rad. Ovakvim postupanjem vršena je retroaktivna primjena propisa kojom su oduzimana stečena prava poslodavaca.

Smanji novost

U ponedjeljak 21. novembra 2022. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH svi objekti u trgovinskoj i zanatsko - preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova.

Apoteke, ugostiteljski objekti, prodavnice pogrebne opreme i veterinarske ambulante mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkog praznika.

Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću, a obavljaju procesnu proizvodnju, mogu da rade u vremenu koje zahtijeva proces rada.

Smanji novost

Novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju (Sl.Gl 93/22) naknada plate tokom bolovanja isplaćuje se u 100% iznosu od osnova, umjesto dosadašnjih 70%, u slučajevima: očuvanja trudnoće, malignih bolesti radnika ili njege djeteta oboljelog od maligne bolesti, te dobrovoljnog davanja organa, tkiva ili ćelija. Kao i do sada u slučaju izolacije kliconoše ili zbog pojave zaraze isplaćuje se 90% od osnova i 100% u slučaju profesionalne bolesti ili povrede na radu. U svim ostalim slučajevima naknada plate iznosi 70% od osnova.

Zakon je stupio na snagu 29.9.2022. godine.

Kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu, može se propisati veći procenat naknade plate u slučaju privremene spriječenosti za rad koja traje neprekidno do 30 dana.

Osnov za obračun naknade plate je prosječna neto plata osiguranika ostvarena u zadnjih 6 mjeseci koji prethode mjesecu u kom je osiguranik otišao na bolovanje. Ukoliko osiguranik u prethodnom periodu nije proveo šest mjeseci na radu, osnov za obračun i isplatu naknade je prosječna neto plata osiguranika ostvarena u periodu koji je osiguranik proveo na radu.

Osnov za obračun i isplatu naknade plate za radnika koji radi polovinu punog radnog vremena je neto plata koju bi radnik ostvario da je bio na radu.

Poslodavac ima pravo da u roku od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je radnik bio spriječen za rad podnese Fondu zdravstvenog osiguranja zahtjev za povrat naknade plate isplaćene radniku ako privremena spriječenost za rad radnika traje neprekidno duže od 30 dana, počev od 31. dana neprekidne spriječenosti za rad, pod uslovom da radnik ima staž osiguranja po osnovu radnog odnosa u trajanju od najmanje tri mjeseca neprekidno ili u trajanju od šest mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci i da su uplaćene sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, odnosno da je poslodavac redovno izmirio sve tekuće obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje do 20. u mjesecu za protekli mjesec.

Ako je privremena spriječenost za rad nastala zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, naknada plate se obezbjeđuje od strane poslodavca od prvog dana privremene spriječenosti za rad do prestanka uzroka privremene spriječenosti za rad.

Licu koje obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja obezbjeđuje naknada ako njegova spriječenost za rad traje neprekidno duže od 30 dana, počev od 31. dana neprekidne spriječenosti za rad, pod uslovom da privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost obavlja kao osnovno zanimanje i da je nastavljanjem obavljanja djelatnosti obezbijeđen kontinuitet uplaćivanja svih dospjelih obaveza po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Naknada se obezbjeđuje u gore navedenim procentima od propisane osnovice na koju se u skladu sa propisom kojim se uređuje oblast doprinosa obračunava i plaća doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje, a u toku jedne kalendarske godine se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja može obezbijediti isplaćivanje propisane naknade za najviše 11 mjeseci neprekidne spriječenosti za rad. Zahtjev za obezbjeđenje naknade može se podnijeti u roku od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je lice bilo spriječeno za rad. Lice gubi pravo na naknadu ako za vrijeme spriječenosti za rad svojim ličnim radom obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost. Rad radnika koje zapošljava ili na drugi način radno angažuje ovo lice ne utiče na njegovo ostvarivanje prava na naknadu za vrijeme spriječenosti za rad.

Smanji novost

Izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u propisano da su lica koja su obveznici PDV-a dužna da na dan stupanja na snagu ovog pravilnika izvrše popis građevinskih objekata čija je izgradnja u toku i sačinjene popisne liste dostave Upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana izvršenog popisa, odnosno do 11. avgusta 2022. godine.

Popisna lista treba da sadrži ukupnu projektnu površinu objekta i/ili ekonomski djeljivih cjelina, ukupno sadržani PDV po primljenim fakturama, ukupno odbijeni PDV sa danom popisa, vrijednost izvršenih isporuka i vrijednost primljenih uplata za buduće isporuke po kojima je ispostavljena faktura, avansna faktura ili drugi dokument kojim se dokazuje vrijednost izvršenih isporuka i/ili primljenih uplata. Uz popisnu listu se prilaže specifikacija pojedinačno izdate fakture i avansne fakture ili drugog dokumenta o izvršenoj isporuci i/ili primljenoj uplati.

Na stranici UIO u odjeljku novosti na dan 26.7.2022. možete naći detaljne informacije i obrazac popisne liste.

Sačinjene popisne liste se, zajedno sa specifikacijom izdatih faktura, dostavljaju u Odsjek za poreze, Grupu za reviziju i kontrolu nadležnog regionalnog centra.

Smanji novost

Izmjenama Zakona o PDV-u uređeno je oporezivanje usluge prevoza koju izvrši inostrani prevoznik na teritoriji BiH. Od sada su inostrani prevoznici dužni da se putem poreskih punomoćnika registruju kao PDV obveznici u BiH ili da pri izlasku iz BiH uplate svoju obavezu za PDV.

Poresku osnovicu čini onaj dio od ukupne vrijednost usluge koji se srazmjerno broju kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije BiH oporezuje u BiH, pri čemu poreska osnovica ne može biti niža od prosječne naknade koju čini prosječan iznos vrijednosti po putniku i po jednom kilometru od 0,10 KM pomnožen sa brojem putnika koji putuju i brojem kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije BiH.

Smanji novost

Na osnovu nezvaničnih tumačenja Zakona o radu pravo na godišnji odmor, pravo na naknadu prevoza i pravo na naknadu za topli obrok su nedjeljiva prava iz radnog odnosna. Drugim riječima, ova prava se ostvaruju u punom obimu bez obzira na to da li radnik radi na puno ili nepuno radno vrijeme. Konkretno, radnik koji radi na pola radnog vremena ima pravo na topli obrok kao da radi na puno radno vrijeme.

Zadatak računovođe je da upozna poslodavca sa ovakvim tumačenjima, ali na kraju je poslodavac taj koji donosi konačnu odluku kako će se određene naknade obračunavati.

S tim u vezi, za korisnike programa za obračun plata KPSoftPla u opciji za opšta podešavanje dodat je izbor opcija u zavisnosti od toga kako poslodavac želi obračunavati topli obrok za radnike koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme:

• NEOBRAČUNAVATI - topli obrok se neće obračunati za nepuno radno vrijeme
• OBRAČUNATI SRAZMJERNO RADNOM VREMENU - topli obrok će se obračunati srazmjerno radnom vremenu
• OBRAČUNATI PUNI TOPLI OBROK - topli obrok će se obračunati u punom iznosu bez obzira na radno vrijeme

Smanji novost