🎁 Pokloni male vrijednosti (član 1.3)

Sada je precizirano da pokloni do 20 KM ne smiju biti iz proizvodno-prodajnog asortimana obveznika, a uvedena je i obaveza vođenja evidencije o svakom pojedinačnom poklonu u toku poreskog perioda.

🌐 Elektronske usluge – nova definicija (član 21.)

Uvedena je detaljna klasifikacija elektronski isporučenih usluga, uključujući web hosting, digitalni sadržaj (muzika, igre, softver) i online edukacije.
Ako su ovakve usluge pružene korisnicima izvan BiH, ne podliježu obračunu PDV-a. Poreski obveznik je dužan za svaku uslugu za koju je mjesto oporezivanja prema odredbama člana 15. stav (2) tačka 4) i 5) Zakona o PDV-u izvan BiH, osigurati dokaz da je tu uslugu pružio licu koje nema sjedište, stalnu adresu ili uobičajeno mjesto stanovanja u BiH. Dokaz prema procjeni UIO može biti predmet dodatne provjere.

🚚 Odbitak ulaznog PDV za prethodno kupljenu imovinu (član 68.)

Pravo na odbitak ulaznog poreza sada se može ostvariti i za stalnu imovinu nabavljenu do godinu dana prije registracije u sistem PDV.
Neophodno je da novi obveznik obezbijedi fakture, specifikaciju stalne imovine na dan ulaska u PDV i izjavu o upotrebi dobara za obavljanje poslovne djelatnosti koja podliježe obračunu PDVa.

📥 Ulazni PDV – izmjene u vezi sa priznavanjem odbitka (član 66.)

Izmjenama Pravilnika precizirano je da se pravo na odbitak ulaznog poreza ostvaruje najranije u poreskom periodu u kojem je faktura primljena.
Jedina razlika između prethodnog teksta člana 66. i novog je u riječi najranije što nas navodi na zaključak da se ulazni PDV ne može knjižiti u periodu koji prethodi prijemu fakture, bez obzira na to kada je isporuka izvršena ili koji datum je naznačen na fakturi.

🧱 Dopunjene definicije građevinskih radova i kooperanta (član 80. i član 82.)

Pojam građevinskih radova proširen je i na druge vrste usluga u vezi sa izgradnjom nepokretne imovine koje utiču na izvođenje građevinskih radova.

Pojam kooperanta je promjenjen i sada glasi: Kooperant iz člana 41. i 42. Zakona je lice koje izvođaču radova isporučuje dobra i s tim u vezi vrši usluge ugradnje ili montaže tih dobara za potrebe izvođenja građevinskih radova na nepokretnoj imovini ili vrši usluge iz člana 80. ovog pravilnika koje su u vezi sa izgradnjom nepokretne imovine i time utiče na izvođenje građevinskih radova.

Ovim je značajno proširen krug lica koje ulazi u posebnu PDV šemu za građevinarstvo.

🗑️ Otpis zaliha zbog isteka roka (član 11.)

Prema izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, više nije obavezno prisustvo sanitarne inspekcije prilikom uništenja robe kojoj je istekao rok trajanja. Umjesto toga, da prilikom uništenja bude prisutan predstavnik nadležnog organa. Dodatno, obveznik je dužan obavijestiti UIO najmanje 7 dana prije uništenja.

🏘️ Promet nepokretne imovine (član 33.)

Promet zemljištem na kom se nalazi sagrađeni nepokretni objekat i zemljišta koje pripada objektu i služi njegovoj funkciji nije više automatski oslobođen obračuna PDV-a, već samo ukoliko je promet tog objekta oslobođen.

🌍 Povrat PDV stranim državljanima – strožije procedure (član 100.)

Strani državljani mogu ostvariti pravo na povrat PDV-a za robu izvezenu iz BiH ako je vrijednost kupovine viša od 200 KM. Do sada je najniži iznos bio 100 KM. Identitet se mora dokazati ličnim dokumentom. Prije ovjere obrasca PDV-SL-2 Uprava za svaki obrazac koji strani državljanin daje na uvid prilikom napuštanja carinskog područja BiH dodjeljuje jedinstveni evidencioni broj, upisuje ga u odgovarajuću rubriku PDV- SL 2 obrasca i evidentira u informacioni sistem Uprave.

🔧 Specijalni alati – tretman kao sporedni promet (član 2a)

Izmjenama Pravilnika precizirano je da se promet specijalnih alata između domaćih obveznika i stranih lica može smatrati sporednim prometom, ako su ispunjeni kumulativni uslovi:

• alat se koristi isključivo za proizvodnju dobara namijenjenih izvozu,
• nakon upotrebe, alat se izvozi iz BiH,
• domaći obveznik je dužan obavijestiti UIO o nabavci i cijeni alata u roku od osam dana.

⚡ Razmjena električne energije bez PDV-a u određenim slučajevima (član 10.)

Ako fizičko lice ili firma koja nije PDV obveznik proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastite potrebe, i višak privremeno šalje u mrežu radi naknadnog korištenja, to se ne smatra isporukom i ne stvara obavezu za PDV registraciju. Ovo važi samo ako:

• se energija ne prodaje, već se koristi za vlastite potrebe,
• se radi o skladištenju unutar distributivnog sistema.

💶 Zaokruživanje na dvije decimale pri plaćanju PDV-a (član 79.)

Ubuduće se PDV plaća u iznosima zaokruženim na dvije decimale.

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Doprinosi

Topli obrok

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Šta je novo u Zakonu o porezu na dohodak?

• Povećan prag za malog preduzetnika sa 50.000 KM na 100.000 KM.
  Mali preduzetnik počevši od 2025. godine u toku godine može ostvariti prihode do iznosa od 100.000 KM. Kao i do sada ukoliko pređe taj propisani iznos ili zaposli više od tri radnika gubi status malog preduzetnika i postaje veliki preduzetnik za cijelu tu godinu.
• PDV obveznici bez obzira na visinu prihoda ne mogu biti mali preduzetnici.
• Ograničen broj djelatnosti koje mogu biti u sistemu malog preduzetnika.
  Računovođe, savjetnici, marketinške djelatnosti i slične intelektualne usluge gube mogućnost da budu mali preduzetnici što znači da će porez plaćati po stopi od 10% na razliku prihoda i rashoda.
  Kompletan spisak djelatnosti koje se svrstavaju u samostalna zanimanja i koje su izgubile pravo da zatraže status malog preduzetnika su djelatnosti: advokata, notara, zdravstvenih radnika, veterinara, turističkih vodiča, inženjera, arhitekata, istraživača, naučnika, pronalazača, stečajnih upravnika, tumača, vještaka, novinara, umjetnika, sportista i brokera, računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, poreskog savjetovanja, kao i djelatnost savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, djelatnosti reklamiranja, oglašavanja i istraživanja tržišta.
  
• Programeri i dalje mogu biti mali preduzetnici.
  Djelatnost programiranja i ostale uslužne djelatnosti iz oblasti informacionih tehnologija su u prijedlogu izmjena bili u navedenom spisku djelatnosti koje više ne mogu biti mali preduzetnici, međutim prije usvajanja zakona uspjeli su da se izbore, tako da i dalje programeri ukoliko ostvaruju oporezive prihode do 100.000 KM godišnje mogu da zatraže status malog preduzetnika.
• Sabiranje prihoda povezanih lica.
  Povezana lica su bračni i vanbračni supružnici, djeca i usvojenici, roditelji i usvojioci, kao i braća i sestre koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa samostalnim preduzetnikom. Radi utvrđivanja uslova za status malog preduzetnika kada su prihodi u pitanju uzima se zbir prihoda preduzetnika i sa njim povezanih lica koji obavljaju istu samostalnu djelatnost.
• Najniži iznos poreza za malog preduzetnika 600 KM ili 1200 KM.
  Mali preduzetnici koji ostvaruju prihod do 50.000 KM i dalje će da plaćaju najmanje 600 KM poreza godišnje (tzv. paušal), a mali preduzetnici koji ostvare prihod preko 50.000 KM biće dužni da uplate najmanje 1200 KM poreza na dohodak. Ovaj iznos odgovara prihodu od 60.000 KM.
• Mogućnost vraćanja u status malog preduzetnika u 2025. godini.
  Preduzetnici koji su u toku 2024. godine izgubili status malog preduzetnika iz razloga što je ukupan prihod prešao iznos od 50.000 KM, ali nije prešao 100.000 KM imaju mogućnost da u 2025. godini podnesu zahtjev za status malog preduzetnika. Podsjećamo da je rok za podnošenje zahtjeva za sve male preduzetnike 31. januar tekuće godine za tekuću godinu.
• Oporezivanje nerezidenata.
  Potpuna novost u Zakonu o porezu na dohodak je oporezivanje nerezidenata tj. fizičkih lica iz inostranstva koji povremeno obavljaju djelatnost, odnosno pružaju usluge u Republici Srpskoj. Zakon obavezuje isplatioca prihoda iz Republike Srpske, bilo da je isplatilac DOO ili SP, da od isplate nerezidentnu obustavi 10% poreza po odbitku i uplati na račun javnih prihoda RS, osim ako ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije uređeno.

Šta je novo u Zakonu o doprinosima?

• Povećana osnovica za doprinose za vlasnike preduzetničkih radnji.
  Vlasnici preduzetničkih djelatnosti u 2025. godini će plaćati doprinose na osnovicu koja iznosi 70% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu. Do sada je procenat iznosio 60%. Od 2026. godine procenat će biti uvećan na 80%. Preduzetnici koji se bave djelatnostima koje su Zakonom o porezu na dohodak definisane kao samostalna zanimanja (advokati, notari, računovođe, veterinari, inženjeri, arhitekte, tumači, vještaci...) doprinose plaćaju najmanje na osnovicu koja iznosi 100% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu.
• Doprinosi za dopunsku djelatnost.
  Preduzetnici koji su zaposleni na puno radno vrijeme i koji imaju registrovanu dopunsku djelatnost od 1. januara 2025. godine imaće obavezu da plaćaju doprinos za PIO u iznosu 18,5% na osnovicu koja iznosi 30% prosječne bruto plate u prethodnoj godini što će iznositi oko 120 KM mjesečno. Tačan iznos ovog doprinosa biće poznat u januaru nakon objave iznosa prosječne bruto plate za 2024. godinu.
• Doprinosi za vlasnike osnovne djelatnosti korisnike penzije.
  Preduzetnici koji su korisnici penzije i koji imaju registrovanu osnovnu djelatnost od 1. januara 2025. godine imaće obavezu da plaćaju doprinos za PIO u istom iznosu kao i vlasnici dopunskih djelatnosti.

Smanji novost

Šta je predloženo?

Najznačajnije izmjene koje smo analizirali uključuju:

• Uvođenje doprinosa za PIO za lica koja obavljaju dopunsku ili dodatnu djelatnost 18,5% na osnovicu u iznosu 30% prosječne bruto plate u prethodnoj godini. U 2025. godinu bi ovi preduzetnici imali dodatni trošak u iznosu od oko 120 KM mjesečno.
• Povećanje osnovice za obračun doprinosa za lica sa osnovnom djelatnošću sa 60% na 80% prosječne bruto plate. Što bi za ove preduzetnike u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu bilo povećanje za oko 173 KM mjesečno.
• Ograničenje broja djelatnosti koje mogu biti u sistemu malog preduzetnika. Programeri, računovođe, savjetnici, marketinške djelatnosti i slične intelektualne usluge gube mogućnost da budu mali preduzetnici što znači da će porez umjesto 2% na prihode plaćati 10% na razliku prihoda i rashoda.
• Uvođenje uslova za povezana lica na način da se za supružnike, braću, sestre, roditelje... koji obavljaju istu samostalnu djelatnost sabiraju prihodi u svrhu utvrđivanja da li je ispod praga za status malog preduzetnika. Ove odredbe su preširoko obuhvatile povezanost lica, što može dovesti do nelogičnih i pravno problematičnih situacija.

Koje su negativne posledice?

Uputili smo primjedbe Ministarstvu privrede i preduzetništva i Ministarstvu finansija, naglašavajući potencijalne negativne posljedice ovih izmjena, kao što su:

• Povećanje fiksnih troškova za preduzetnike, što bi moglo dovesti do zatvaranja djelatnosti.
• Smanjenje broja aktivnih preduzetnika i destimulacija pokretanja novih preduzetničkih djelatnosti.
• Gašenje ili premještanje poslovanja u sivu ekonomiju ili druge zemlje s povoljnijim uslovima.

Kao dio naših preporuka, istakli smo potrebu za povećanjem praga za status malog preduzetnika na 100.000 KM, što je opravdano uzimajući u obzir inflaciju od 2006. godine do danas. Takođe, predložili smo odlaganje ostalih izmjena dok se ne izvrši detaljna analiza njihovih efekata.

Zašto je važno da ne dođe do povećanja obaveza?

Preduzetništvo je ključni motor ekonomskog razvoja. Bilo kakve izmjene koje destimulišu pokretanje i održavanje malih biznisa mogu imati dugoročno negativan uticaj na lokalnu ekonomiju, zapošljavanje i budžet Republike Srpske.

Kompletan dopis sa našim primjedbama možete preuzeti ovdje: DOPIS

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost