U ponedjeljak 21. novembra 2022. godine, kada se praznuje Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH svi objekti u trgovinskoj i zanatsko - preduzetničkoj djelatnosti na području Grada Bijeljina mogu raditi najduže do 12:00 časova.

Apoteke, ugostiteljski objekti, prodavnice pogrebne opreme i veterinarske ambulante mogu raditi redovno radno vrijeme za vrijeme trajanja republičkog praznika.

Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću, a obavljaju procesnu proizvodnju, mogu da rade u vremenu koje zahtijeva proces rada.

Smanji novost

Novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju (Sl.Gl 93/22) naknada plate tokom bolovanja isplaćuje se u 100% iznosu od osnova, umjesto dosadašnjih 70%, u slučajevima: očuvanja trudnoće, malignih bolesti radnika ili njege djeteta oboljelog od maligne bolesti, te dobrovoljnog davanja organa, tkiva ili ćelija. Kao i do sada u slučaju izolacije kliconoše ili zbog pojave zaraze isplaćuje se 90% od osnova i 100% u slučaju profesionalne bolesti ili povrede na radu. U svim ostalim slučajevima naknada plate iznosi 70% od osnova.

Zakon je stupio na snagu 29.9.2022. godine.

Kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu, može se propisati veći procenat naknade plate u slučaju privremene spriječenosti za rad koja traje neprekidno do 30 dana.

Osnov za obračun naknade plate je prosječna neto plata osiguranika ostvarena u zadnjih 6 mjeseci koji prethode mjesecu u kom je osiguranik otišao na bolovanje. Ukoliko osiguranik u prethodnom periodu nije proveo šest mjeseci na radu, osnov za obračun i isplatu naknade je prosječna neto plata osiguranika ostvarena u periodu koji je osiguranik proveo na radu.

Osnov za obračun i isplatu naknade plate za radnika koji radi polovinu punog radnog vremena je neto plata koju bi radnik ostvario da je bio na radu.

Poslodavac ima pravo da u roku od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je radnik bio spriječen za rad podnese Fondu zdravstvenog osiguranja zahtjev za povrat naknade plate isplaćene radniku ako privremena spriječenost za rad radnika traje neprekidno duže od 30 dana, počev od 31. dana neprekidne spriječenosti za rad, pod uslovom da radnik ima staž osiguranja po osnovu radnog odnosa u trajanju od najmanje tri mjeseca neprekidno ili u trajanju od šest mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci i da su uplaćene sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, odnosno da je poslodavac redovno izmirio sve tekuće obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje do 20. u mjesecu za protekli mjesec.

Ako je privremena spriječenost za rad nastala zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, naknada plate se obezbjeđuje od strane poslodavca od prvog dana privremene spriječenosti za rad do prestanka uzroka privremene spriječenosti za rad.

Licu koje obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja obezbjeđuje naknada ako njegova spriječenost za rad traje neprekidno duže od 30 dana, počev od 31. dana neprekidne spriječenosti za rad, pod uslovom da privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost obavlja kao osnovno zanimanje i da je nastavljanjem obavljanja djelatnosti obezbijeđen kontinuitet uplaćivanja svih dospjelih obaveza po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje. Naknada se obezbjeđuje u gore navedenim procentima od propisane osnovice na koju se u skladu sa propisom kojim se uređuje oblast doprinosa obračunava i plaća doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje, a u toku jedne kalendarske godine se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja može obezbijediti isplaćivanje propisane naknade za najviše 11 mjeseci neprekidne spriječenosti za rad. Zahtjev za obezbjeđenje naknade može se podnijeti u roku od 90 dana od isteka posljednjeg dana kalendarskog mjeseca u kojem je lice bilo spriječeno za rad. Lice gubi pravo na naknadu ako za vrijeme spriječenosti za rad svojim ličnim radom obavlja privrednu, preduzetničku ili profesionalnu djelatnost. Rad radnika koje zapošljava ili na drugi način radno angažuje ovo lice ne utiče na njegovo ostvarivanje prava na naknadu za vrijeme spriječenosti za rad.

Smanji novost

Izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u propisano da su lica koja su obveznici PDV-a dužna da na dan stupanja na snagu ovog pravilnika izvrše popis građevinskih objekata čija je izgradnja u toku i sačinjene popisne liste dostave Upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana izvršenog popisa, odnosno do 11. avgusta 2022. godine.

Popisna lista treba da sadrži ukupnu projektnu površinu objekta i/ili ekonomski djeljivih cjelina, ukupno sadržani PDV po primljenim fakturama, ukupno odbijeni PDV sa danom popisa, vrijednost izvršenih isporuka i vrijednost primljenih uplata za buduće isporuke po kojima je ispostavljena faktura, avansna faktura ili drugi dokument kojim se dokazuje vrijednost izvršenih isporuka i/ili primljenih uplata. Uz popisnu listu se prilaže specifikacija pojedinačno izdate fakture i avansne fakture ili drugog dokumenta o izvršenoj isporuci i/ili primljenoj uplati.

Na stranici UIO u odjeljku novosti na dan 26.7.2022. možete naći detaljne informacije i obrazac popisne liste.

Sačinjene popisne liste se, zajedno sa specifikacijom izdatih faktura, dostavljaju u Odsjek za poreze, Grupu za reviziju i kontrolu nadležnog regionalnog centra.

Smanji novost

Izmjenama Zakona o PDV-u uređeno je oporezivanje usluge prevoza koju izvrši inostrani prevoznik na teritoriji BiH. Od sada su inostrani prevoznici dužni da se putem poreskih punomoćnika registruju kao PDV obveznici u BiH ili da pri izlasku iz BiH uplate svoju obavezu za PDV.

Poresku osnovicu čini onaj dio od ukupne vrijednost usluge koji se srazmjerno broju kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije BiH oporezuje u BiH, pri čemu poreska osnovica ne može biti niža od prosječne naknade koju čini prosječan iznos vrijednosti po putniku i po jednom kilometru od 0,10 KM pomnožen sa brojem putnika koji putuju i brojem kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije BiH.

Smanji novost

Na osnovu nezvaničnih tumačenja Zakona o radu pravo na godišnji odmor, pravo na naknadu prevoza i pravo na naknadu za topli obrok su nedjeljiva prava iz radnog odnosna. Drugim riječima, ova prava se ostvaruju u punom obimu bez obzira na to da li radnik radi na puno ili nepuno radno vrijeme. Konkretno, radnik koji radi na pola radnog vremena ima pravo na topli obrok kao da radi na puno radno vrijeme.

Zadatak računovođe je da upozna poslodavca sa ovakvim tumačenjima, ali na kraju je poslodavac taj koji donosi konačnu odluku kako će se određene naknade obračunavati.

S tim u vezi, za korisnike programa za obračun plata KPSoftPla u opciji za opšta podešavanje dodat je izbor opcija u zavisnosti od toga kako poslodavac želi obračunavati topli obrok za radnike koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme:

• NEOBRAČUNAVATI - topli obrok se neće obračunati za nepuno radno vrijeme
• OBRAČUNATI SRAZMJERNO RADNOM VREMENU - topli obrok će se obračunati srazmjerno radnom vremenu
• OBRAČUNATI PUNI TOPLI OBROK - topli obrok će se obračunati u punom iznosu bez obzira na radno vrijeme

Smanji novost

Bilo bi dobro kad bi se sve računovođe i obveznici BiH ujedinili i postavili zakonodavcima pitanje ZAŠTO? na sva nelogična i besmislena pravila i rješenja. Nekada se čini da su određena pravila nastala da bi se obveznici mogli kažnjavati. Kao u nekoj igrici, pravila bez smisla, logike, ali eto to su pravila i moraju se poštovati.

1. U RS podnošenje 1004 kao zbira svih primanja fizičkog lica je kranja besmislica. Koja je potreba da fizičko lice sabira svoja primanja koja PU već u svojim evidencijama ima i u slučaju da iskažemo istinito manje ili više nego što oni kod sebe imaju, vraćaju nam prijavu kao neispravnu. ZAŠTO? Zašto država pita za podatke koje već zna? Predlažem: ukidanje 1004 i uvođenje prijave poreza na dohodak za svaku preduzetničku radnju zasebno.

2. Obavezno pravljenje rasporeda radnog vremena, vođenje evidencionih listi... Ostavite poslodavcima da ta pitanja samostalno uređuju radi svojih potreba. Provjera da li je poslodavac popunio neke papire koji nikome i ničemu ne služe nije provjera suštine nego forme. Treba imati na umu i zaštitu životne sredine za sve što se bespotrebno štampa. U jednoj firmi sa preko 20 zaposlenih trebalo bi imati jednog zaposlenog koji će se baviti samo evidencijom radnog vremena ukoliko se nema program za to. Čujem da su rekli da treba evidentirati i dnevni odmor. ZAŠTO? Zašto je državi bitno da ima takve podatke? Zašto država radnike smatra neukima i nesposobnima da se izbore za svoja prava koja su im zakonom propisana. Edukujte građane i idite u kontrolu tamo gdje se suština ne poštuje a ne da je poštovanje forme jedino što je važno.

3. Zašto su u RS uveli minimalne doprinose? Da li je to zato što smatraju da poslodavci zapošljavaju na pola radnog vremena a da im ti radnici rade na puno radno vrijeme? Pa ako sumnjate u to, to je bar lako provjeriti. Izlistajte sve poslodavce koji zapošljavaju više od 2 radnika na pola radnog vremena na isto radno mjesto i dobićete sve one koje treba da kontrolišete.

4. Kažu na nekom seminaru topli obrok je nedjeljivo pravo i radnik koliko god da radi ima pravo na cijeli topli obrok. Znači radnik koji radi na po pola radnog vremena kod dva poslodavca dnevno ostvaruje pravo na dva topla obroka!!!

5. Pravimo popise cigareta zato što su se cijene promijenila, pri čemu nema promjene akcize i to moramo da dostavljamo UIO. ZAŠTO?

6. Ne mogu da se načudim pravilu dopunske i dodatne djelatnosti u RS. Ako negdje radiš i želiš registrovati SP možeš kao dopunsko zanimanje, ali ne možeš imati zaposlene. Ako ti treba zaposleni moraš registrovati dodatno, ali ne možeš sam raditi u toj radnji, takođe u tu radnju ne možeš zaposliti nekoga npr na 4h ko je već zaposlen na puno radno vrijeme, jer po Zakonu o radu tih dodatnih 4h spadaju u dopunski rad a dopunski rad je rad van radnog odnosa i onda on kao da nije nikoga zaposlio. ZAŠTO? Zašto besmislenim pravilima sputavaju nešto što je moguće? Zašto je nedopustivo da jedan računovođa koji radi u jednoj firmi ima svoju agenciju kao dopunsko zanimanje i u kojoj zapošljava pomoćnog radnika npr. da mu unosi podatke, ide na teren i sl?

7. Postavila bih pitanje i ZAŠTO naše institucije na svojim sajtovima ne objavljuju sve bitne informacije koje su potrebne obveznicima kako bi ispravno obračunavali plate, plaćali poreze, podnosili prijave... KAKO JE MOGUĆE da se neki zakon ne promijeni a da se milion puta stavovi institucija i inspektora promijene? ZAŠTO se o promjenama važnih stavova obveznici ne obavještavaju?

8. ZAŠTO poreske institucije ne rade na unapređenju softvere za podnošenje prijava kako bi obveznici bili upozoreni ukoliko su nešto zaboravili podnijeti!!! Zašto se obveznici moraju kažnjavati za propuste koji ne dovode do materijalne štete kao što je recimo propust da se nakon učitavanja ekuf/ekif podnese xml. Pošaljite obavještenje da to nedostaje ili stavite na glavni prikaz to obavještenje - to je tako prosta stvar za programere. Uporedite pdv prijavu sa poslatim ekuf i ekif i upozorite obveznika da nešto nije uredu u samom programu. Zašto morate tražiti greške koje suštinski nisu bitne i iz kažnjavanja za iste crpiti prihode?

9. Inspektor kaže: Na cijeni artikla u maloprodaji mora biti istaknut broj kalkulacije po kojoj je roba ušla. ZAŠTO? Kome je to bitno? Da li će taj podatak kupac da koristi? Sumnjam. Ako je za inspektora, pa svaka kartica artikla mu je u kontroli dostupna i može vidjeti podatak koji mu treba.

10. Ne znam da li znate, ali u BiH postoje kvote za zapošljavanje stranih državljana i te kvote su kako sam čula već krajem aprila iskorištene, što znači da se ni jedan stranac do kraja godine ne može zaposliti u BiH. ZAŠTO? Zašto uopšte postoje te kvote. Zašto blokiraju ljude iz inostranstva koji žele ovdje registrovati SP? Ako sumnjaju u njih neka provedu kontrolu. Zašto otežavaju rad privrednicima koji ne uspjevaju naći radnike iz BiH? Zašto sputavaju one koji žele da rade nekim imaginarnim ljudima koji godinama stoje na evidencijama zavoda za zapošljavanje i ne žele da rade?

11. ZAŠTO su stvari tako postavljene da kontrole kreću sa stavom DA SMO SIGURNO NEŠTO POGRIJEŠILI i da smo sigurno poslovali mimo zakona i da smo tokom kontrole u obavezi DA DOKAZUJEMO DA NISMO KRIVI. Zašto institucije u svom nastupu ne poštuju PRETPOSTAVKU NEVINOSTI! Hej pa i najveći zločinci imaju pravo na to da se u njihovom slučaju poštuje pretpostavka nevinosti sve dok se ne dokaže suprotno!

Ovo je tek nekoliko stvari koje su mi prve pale napamet i čime sam se bavila prethodnih dana. Vjerujem da ovu listu možete dopuniti. Pitam se na koji način možemo doći do odgovora na pitanje ZAŠTO i na koji način da podstaknemo institucije da ukinu sve što je besmisleno i daju maksimalan doprinos da građane edukuju da budu sposobni da samostalno ostvaruju svoja prava, da poslovnu zajednicu informišu o svemu što je bitno za njihovo poslovanje kako ne bi bili stalno u strahu od kazni zbog nenamjernog kršenja nekih pravila.


Ana Nikolić

Smanji novost

Gradonačelnik Grada Bijeljina raspisao je Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u cilju samozapošljavanja. Javni poziv je raspisan 12. maja 2022. godine. Podsticajna sredstva su namijenjena nezaposlenim licima sa evidencije Zavoda za zapošljavanje – filijala Bijeljina. Pravo na podsticaj imaju lica koja se vode na evidenciji nezaposlenih lica najmanje jedan mjesec prije objavljivanja Javnog poziva i koja namjeravaju da pokrenu samostalnu zanatsko-preduzetničku djelatnost ili koja su već pokrenula zanatsko-preduzetničku djelatnost kao osnovno zanimanje na području grada Bijeljina nakon objavljivanja Javnog poziva i koji su prije registracije bili prijavljeni na evidenciji nezaposlenih lica kod Zavoda za zapošljavanje – filijala Bijeljina, Biro Bijeljina, prije objavljivanja Javnog poziva. Podsticaji se dodjeljuju za započinjanje vlastite djelatnosti, kao osnovno zanimanje.

Ovim sredstvima planirano je finansiranje samozapošljavanja 26 lica u zanatsko-preduzetničkim djelatnostima u iznosu od 5.000 KM po jednom nezaposlenom licu ili više, ukoliko bude manje od 26 korisnika podsticaja, što ukupno iznosi 130.000 KM.

Javni poziv je otvoren do 13. juna 2022. godine.

Detalje javnog poziva možete naći na stranici: https://www.gradbijeljina.org/sr/news/obavjestenja/javni-pozivi/4919.javni-poziv--za-dodjelu-podsticajnih-sredstava-u-funkciji-samozaposljavanja-preduzetnika-u-2022godini.html

Smanji novost

Krajem aprila objavljene su izmjene Zakona o podsticajima u privredi koje stupaju na snagu 1. jula 2022. godine. Izmjene donose novu definiciju plate i početnog iznosa za utvrđivanje povećanja plate.

Plata podrazumjeva novčanu naknadu koja se ostvaruje u skladu sa propisima koji uređuju radni odnos. Počevši od 1. januara 2022. godine kada su stupile na snagu izmjene Zakona o radi važi nova definicija plate koja kaže da se plata sastoji od osnovne plate i uvećanja plate propisanih Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, te poreza na dohodak i doprinosa. Ranije je definicija plate obuhvatala i druga primanja po osnovu rada kao što su dnevnica, naknade za topli obrok i prevoz, međutim od 1. januara 2022. to više ne ulazi u platu, tako da proizilazi da se podsticaj ne može tražiti na druga primanja po osnovu rada. Npr. na uvećanje isplate radniku do kog je došlo uvođenjem ili uvećanjem toplog obroka ne može se tražiti podsticaj.

Nova definicija početnog iznosa je sljedeća: Početni iznos za utvrđivanje povećanja plate radnika je visina plate radnika za mjesec decembar u kalendarskoj godini, koja prethodi obračunskom periodu za koji se podnosi zahtjev za podsticaj. Privredni subjekt može ostvariti pravo na podsticaj za povećanje plate samo za radnike sa kojima je zasnovao radni odnos najkasnije do prvog dana za mjesec početnog iznosa plate dakle do 1. decembra prethodne godine. U slučaju promjene najniže plate, za radnike koji su u mjesecu početnog iznosa plate imali platu nižu od važeće najniže plate u Republici Srpskoj, za početni iznos plate kod obračuna podsticaja uzima se visina važeće najniže plate na posljednji dan obračunskog perioda za koji se podnosi zahtjev za podsticaj.

Ukinuta je obaveza da se uz zahtjev za podsticaj dostavljaju ugovori o radu.

Uvedena je jedinstvena stopa za utvrđivanje vrijednosti podsticaja i to 70% od plaćenih doprinosa na povećanje plate radnika.

Povećanje plate predstavlja razliku između visine povećane plate radnika i početnog iznosa plate radnika. Iznos podsticaja pojedinačno po radniku ne može biti viši od 1.000 KM u obračunskom periodu.

Smanji novost

OPŠTA OBAVJEŠTENJA POJAČANE KONTROLE OBVEZNIKA KOJI SU VRŠILI PROMET U BIH KORISTEĆI USLUGE „BRZIH POŠTA“ Uprava za indirektno oporezivanje 25. maja 2022. godine započinje intenzivne kontrole svih obveznika koji su obavljali promet u Bosni i Hercegovini koristeći usluge “brzih pošta”. Razlog za pojačane kontrole ovih obveznika su sumnje u neprijavljivanje kompletno ostvarenog prometa. U analizama koje su upravo završene u UIO došlo se do zaključka da veći broj obveznika, znatan dio prometa dobara u Bosni i Hercegovini, ostvaruje korištenjem usluga kurirskih poslova, odnosno poslova “brze pošte”. Vodeći se određenim pokazateljima u ovom segmentu poslovanja, Uprava se obratila Agenciji za poštanski saobraćaj u BiH u cilju pribavljanja spiska ovlaštenih lica koja imaju licencu za obavljanje poštanskih usluga. Po dobivanju liste lica koja se bave navedenom djelatnošću zatražena je dostava podataka o korisnicima usluga brze pošte i načinima plaćanja pošiljki. Na osnovu svih dobivenih informacija i podataka kreirana je lista lica – obveznika, koji će biti predmet pojačanih kontrola od 25. maja 2022. godine. Na osnovu dobivenih informacija UIO je izvršila identifikaciju lica koja u ovom trenutku nisu obveznici PDV-a u BiH, a koji su ostvarili promet (naplatu po preduzeću za isporučene pošiljke kod svih pošta u BiH), na godišnjem nivou iznad 50.000,00 KM. Ova lica su već morala podnijeti zahtjev za registraciju i ulazak u sistem PDV-a u BiH. Pored toga, UIO je izvršila identifikaciju obveznika PDV-a koji su već registrirani u Upravi, ali je analizom utvrđeno da su ostvarili promet znatno veći u odnosu na promet koji su iskazali i prijavili u svojim PDV prijavama. Inspektori UIO će kontrole provoditi u prostorijama obveznika/lica, koji su identifikovani da su prodavali dobra koristeći, između ostalog, i usluge “brzih pošta” u BiH. UIO poziva sve obveznike PDV-a, koji su u prethodnom periodu vršili promet dobara na način da su koristili i usluge “brzih pošta”, da još jednom pregledaju svoje knjigovodstvene evidencije i ukoliko uoče nepravilnosti da eventualno izmijene svoje PDV-e prijave. Također, pozivamo obveznike koji nisu u sistemu PDV-a, a koji su prešli prag oporezivog prometa u iznosu od 50.000 KM, da hitno podnesu zahtjev za registraciju u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza u UIO. Na ovakav način će obveznici izbjeći prekršaje i kazne u predstojećim kontrolama. Inspektori UIO će pojačane kontrolne aktivnosti provesti na području cijele Bosne i Hercegovine. Aktivnosti na terenu počinju 25.5.2022. godine i provodit će se, sa većim ili manjim intenzitetom, do kraja 8 (osmog) mjeseca 2022. godine.

Smanji novost