Izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima objavljene u Sl.Gl. 110/24 donose značajne promjene koje će uticati na poslovanje preduzetnika u Republici Srpskoj. Stupaju na snagu 1. januara 2025. godine. Izmjene uključuju povećanje praga prihoda za male preduzetnike, ograničenja u pogledu vrsta djelatnosti koje mogu imati taj status, kao i nova pravila za obračun doprinosa. U ovom članku detaljno ćemo objasniti sve novosti i pružiti ključne informacije kako bi preduzetnici mogli da se na vrijeme pripreme za promjene koje slijede.

Šta je novo u Zakonu o porezu na dohodak?

• Povećan prag za malog preduzetnika sa 50.000 KM na 100.000 KM.
  Mali preduzetnik počevši od 2025. godine u toku godine može ostvariti prihode do iznosa od 100.000 KM. Kao i do sada ukoliko pređe taj propisani iznos ili zaposli tri radnika gubi status malog preduzetnika i postaje veliki preduzetnik za cijelu tu godinu.
• Ograničen broj djelatnosti koje mogu biti u sistemu malog preduzetnika.
  Računovođe, savjetnici, marketinške djelatnosti i slične intelektualne usluge gube mogućnost da budu mali preduzetnici što znači da će porez plaćati po stopi od 10% na razliku prihoda i rashoda.
  Kompletan spisak djelatnosti koje se svrstavaju u samostalna zanimanja i koje su izgubile pravo da zatraže status malog preduzetnika su djelatnosti: advokata, notara, zdravstvenih radnika, veterinara, turističkih vodiča, inženjera, arhitekata, istraživača, naučnika, pronalazača, stečajnih upravnika, tumača, vještaka, novinara, umjetnika, sportista i brokera, računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, poreskog savjetovanja, kao i djelatnost savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, djelatnosti reklamiranja, oglašavanja i istraživanja tržišta.
  
• Programeri i dalje mogu biti mali preduzetnici.
  Djelatnost programiranja i ostale uslužne djelatnosti iz oblasti informacionih tehnologija su u prijedlogu izmjena bili u navedenom spisku djelatnosti koje više ne mogu biti mali preduzetnici, međutim prije usvajanja zakona uspjeli su da se izbore, tako da i dalje programeri ukoliko ostvaruju oporezive prihode do 100.000 KM godišnje mogu da zatraže status malog preduzetnika.
• Sabiranje prihoda povezanih lica.
  Povezana lica su bračni i vanbračni supružnici, djeca i usvojenici, roditelji i usvojioci, kao i braća i sestre koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa samostalnim preduzetnikom. Radi utvrđivanja uslova za status malog preduzetnika kada su prihodi u pitanju uzima se zbir prihoda preduzetnika i sa njim povezanih lica koji obavljaju istu samostalnu djelatnost.
• Najniži iznos poreza za malog preduzetnika 600 KM ili 1200 KM.
  Mali preduzetnici koji ostvaruju prihod do 50.000 KM i dalje će da plaćaju najmanje 600 KM poreza godišnje (tzv. paušal), a mali preduzetnici koji ostvare prihod preko 50.000 KM biće dužni da uplate najmanje 1200 KM poreza na dohodak. Ovaj iznos odgovara prihodu od 60.000 KM.
• Mogućnost vraćanja u status malog preduzetnika u 2025. godini.
  Preduzetnici koji su u toku 2024. godine izgubili status malog preduzetnika iz razloga što je ukupan prihod prešao iznos od 50.000 KM, ali nije prešao 100.000 KM imaju mogućnost da u 2025. godini podnesu zahtjev za status malog preduzetnika. Podsjećamo da je rok za podnošenje zahtjeva za sve male preduzetnike 31. januar tekuće godine za tekuću godinu.
• Oporezivanje nerezidenata.
  Potpuna novost u Zakonu o porezu na dohodak je oporezivanje nerezidenata tj. fizičkih lica iz inostranstva koji povremeno obavljaju djelatnost, odnosno pružaju usluge u Republici Srpskoj. Zakon obavezuje isplatioca prihoda iz Republike Srpske, bilo da je isplatilac DOO ili SP, da od isplate nerezidentnu obustavi 10% poreza po odbitku i uplati na račun javnih prihoda RS, osim ako ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije uređeno.

Šta je novo u Zakonu o doprinosima?

• Povećana osnovica za doprinose za vlasnike preduzetničkih radnji.
  Vlasnici preduzetničkih djelatnosti u 2025. godini će plaćati doprinose na osnovicu koja iznosi 70% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu. Do sada je procenat iznosio 60%. Od 2026. godine procenat će biti uvećan na 80%. Preduzetnici koji se bave djelatnostima koje su Zakonom o porezu na dohodak definisane kao samostalna zanimanja (advokati, notari, računovođe, veterinari, inženjeri, arhitekte, tumači, vještaci...) doprinose plaćaju najmanje na osnovicu koja iznosi 100% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu.
• Doprinosi za dopunsku djelatnost.
  Preduzetnici koji su zaposleni na puno radno vrijeme i koji imaju registrovanu dopunsku djelatnost od 1. januara 2025. godine imaće obavezu da plaćaju doprinos za PIO u iznosu 18,5% na osnovicu koja iznosi 30% prosječne bruto plate u prethodnoj godini što će iznositi oko 120 KM mjesečno. Tačan iznos ovog doprinosa biće poznat u januaru nakon objave iznosa prosječne bruto plate za 2024. godinu.

Smanji novost

Knjigovodstveni servis KontoProm aktivno prati najavljene izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima. Kao servis koji pruža usluge mnogim preduzetnicima, smatrali smo svojom obavezom da reagujemo i uputimo primjedbe nadležnim institucijama kako bismo zaštitili interese naših klijenata i podržali razvoj preduzetništva u Republici Srpskoj.

Šta je predloženo?

Najznačajnije izmjene koje smo analizirali uključuju:

• Uvođenje doprinosa za PIO za lica koja obavljaju dopunsku ili dodatnu djelatnost 18,5% na osnovicu u iznosu 30% prosječne bruto plate u prethodnoj godini. U 2025. godinu bi ovi preduzetnici imali dodatni trošak u iznosu od oko 120 KM mjesečno.
• Povećanje osnovice za obračun doprinosa za lica sa osnovnom djelatnošću sa 60% na 80% prosječne bruto plate. Što bi za ove preduzetnike u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu bilo povećanje za oko 173 KM mjesečno.
• Ograničenje broja djelatnosti koje mogu biti u sistemu malog preduzetnika. Programeri, računovođe, savjetnici, marketinške djelatnosti i slične intelektualne usluge gube mogućnost da budu mali preduzetnici što znači da će porez umjesto 2% na prihode plaćati 10% na razliku prihoda i rashoda.
• Uvođenje uslova za povezana lica na način da se za supružnike, braću, sestre, roditelje... koji obavljaju istu samostalnu djelatnost sabiraju prihodi u svrhu utvrđivanja da li je ispod praga za status malog preduzetnika. Ove odredbe su preširoko obuhvatile povezanost lica, što može dovesti do nelogičnih i pravno problematičnih situacija.

Koje su negativne posledice?

Uputili smo primjedbe Ministarstvu privrede i preduzetništva i Ministarstvu finansija, naglašavajući potencijalne negativne posljedice ovih izmjena, kao što su:

• Povećanje fiksnih troškova za preduzetnike, što bi moglo dovesti do zatvaranja djelatnosti.
• Smanjenje broja aktivnih preduzetnika i destimulacija pokretanja novih preduzetničkih djelatnosti.
• Gašenje ili premještanje poslovanja u sivu ekonomiju ili druge zemlje s povoljnijim uslovima.

Kao dio naših preporuka, istakli smo potrebu za povećanjem praga za status malog preduzetnika na 100.000 KM, što je opravdano uzimajući u obzir inflaciju od 2006. godine do danas. Takođe, predložili smo odlaganje ostalih izmjena dok se ne izvrši detaljna analiza njihovih efekata.

Zašto je važno da ne dođe do povećanja obaveza?

Preduzetništvo je ključni motor ekonomskog razvoja. Bilo kakve izmjene koje destimulišu pokretanje i održavanje malih biznisa mogu imati dugoročno negativan uticaj na lokalnu ekonomiju, zapošljavanje i budžet Republike Srpske.

Kompletan dopis sa našim primjedbama možete preuzeti ovdje: DOPIS

Smanji novost

Razvojna agencija Grada Bijeljina raspisala je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za podršku postojećim malim i srednjim preduzećima na području Grada Bijeljina za 2024. godinu. Cilj ove inicijative je unapređenje poslovanja kroz kreiranje novih radnih mesta i ulaganja u tehnologije proizvodnih procesa. Ukupni iznos sredstava po ovom pozivu iznosi 100.000 KM.

Pravo učešća imaju privredna društva sa područja Grada Bijeljina koja se bave proizvodnjom i preradom, a mogu aplicirati za sufinansiranje opravdanih ulaganja, uključujući nabavku osnovnih sredstava i alata za profesionalnu upotrebu, kao i ulaganja u nematerijalna sredstva kao što su ISO standardi, HACCP, CE znak i poslovni softveri. Preduzeća takođe mogu aplicirati za sredstva za povećanje zaposlenosti kroz zapošljavanje nezaposlenih lica registrovanih u Zavodu za zapošljavanje - Biro Bijeljina: https://agencijamsp.com/2024/07/23/jp-za-podsticaj-razvoja-postojecih-malih-i-srednjih-preduzeca-na-podrucju-grada-bijeljina-za-2024-godinu/

Svaka firma može podnijeti samo jednu prijavu, a rok za dostavljanje prijava je 13. avgust 2024. godine. Više informacija možete pronaći na web sajtu Razvojne agencije Grada Bijeljina .

Smanji novost

Grad Bijeljina objavio je javni poziv za dodjelu podsticajnih sredstava u 2024. godini, namijenjenih samozapošljavanju u zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti. Sredstva su bespovratna i dodjeljuju se nezaposlenim licima prijavljenim na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Bijeljina, kao i novoregistrovanim preduzetnicima. Sredstva mogu biti korišćena za nabavku opreme, repromaterijala, poslovnog softvera, i druge opravdane troškove. Javni poziv je otvoren od 30. maja do 28. juna 2024. godine.

Detalje javnog poziva su na stranici https://www.gradbijeljina.org/sr/news/obavjestenja/javni-pozivi/6115.javni-poziv-za-dodjelu-podsticajnih-sredstava-u-funkciji-samozaposljavanja-preduzetnika-u-2024-godini.html

Smanji novost

U Bijeljini su neradni dani 1., 2. i 9. maj i u te dane mogu raditi redovno radno vrijeme samo sledeći privredni subjekti: apoteke, veterinarske ambulante, ugostiteljski objekti, benzinske stanice i trgovine na malo u sklopu benzinskih stanica, na autobuskoj stanici, na malo pogrebnom opremom, privredni subjekti koja obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva i kolača, i prodaje istih.
Mesare i ribare mogu 1. maja raditi do 11h.
Ostale trgovine i privredni subjekti ne mogu raditi u dane praznika.

Radno vrijeme dragstora traje od 00,00 do 24,00 sata svaki dan.

Privredni subjekti koji se bave proizvodnom djelatnošću, a obavljaju procesnu proizvodnju, mogu da rade u vremenu koji zahtijeva proces rada.

Smanji novost

JAVNI POZIV za prvu grupu fiskalizacije je objavljen i rok za podnošenje zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju teče od danas 17. aprila i traje do 17. juna 2024. godine.
Prvoj grupi pripadaju dosadašnji obveznici fiskalizacije koji su bili dužni da registruju svaki pojedinačni promet robe i usluga preko postojećih fiskalnih kasa, kao i oni koji su do danas registrovali obavljanje djelatnosti za koje postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase.

Postupak inicijalne fiskalizacije pokreće se podnošenjem prijave za registraciju poslovnog prostora, zahtjeva za izdavanje bezbjednosnog elementa i zahtjeva za subvencionisanje troškova inicijalne fiskalizacije. Sve te prijave podnose se elektronskim putem posredstvom internet stranice Poreske uprave Republike Srpske. Obaveza Poreske uprave je da sprovede postupak registracije poslovnog prostora i mjesta prometa, postupak izdavanja bezbjednosnog elementa i postupak subvencionisanja troškova inicijalne fiskalizacije.

Preduslov za pokretanje postupka inicijalne fiskalizacije je da poreski obveznik sa Poreskom upravom ima zaključen ugovor o korišćenju Elektronskog sandučeta Poreske uprave i ugovor sa ovlašćenim operaterom fiskalnog sistema radi isporuke i postavljanja elektronskih fiskalnih uređaja.

Smanji novost