Šta je novo u Zakonu o porezu na dohodak?

• Povećan prag za malog preduzetnika sa 50.000 KM na 100.000 KM.
  Mali preduzetnik počevši od 2025. godine u toku godine može ostvariti prihode do iznosa od 100.000 KM. Kao i do sada ukoliko pređe taj propisani iznos ili zaposli tri radnika gubi status malog preduzetnika i postaje veliki preduzetnik za cijelu tu godinu.
• Ograničen broj djelatnosti koje mogu biti u sistemu malog preduzetnika.
  Računovođe, savjetnici, marketinške djelatnosti i slične intelektualne usluge gube mogućnost da budu mali preduzetnici što znači da će porez plaćati po stopi od 10% na razliku prihoda i rashoda.
  Kompletan spisak djelatnosti koje se svrstavaju u samostalna zanimanja i koje su izgubile pravo da zatraže status malog preduzetnika su djelatnosti: advokata, notara, zdravstvenih radnika, veterinara, turističkih vodiča, inženjera, arhitekata, istraživača, naučnika, pronalazača, stečajnih upravnika, tumača, vještaka, novinara, umjetnika, sportista i brokera, računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti, poreskog savjetovanja, kao i djelatnost savjetovanja koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, djelatnosti reklamiranja, oglašavanja i istraživanja tržišta.
  
• Programeri i dalje mogu biti mali preduzetnici.
  Djelatnost programiranja i ostale uslužne djelatnosti iz oblasti informacionih tehnologija su u prijedlogu izmjena bili u navedenom spisku djelatnosti koje više ne mogu biti mali preduzetnici, međutim prije usvajanja zakona uspjeli su da se izbore, tako da i dalje programeri ukoliko ostvaruju oporezive prihode do 100.000 KM godišnje mogu da zatraže status malog preduzetnika.
• Sabiranje prihoda povezanih lica.
  Povezana lica su bračni i vanbračni supružnici, djeca i usvojenici, roditelji i usvojioci, kao i braća i sestre koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa samostalnim preduzetnikom. Radi utvrđivanja uslova za status malog preduzetnika kada su prihodi u pitanju uzima se zbir prihoda preduzetnika i sa njim povezanih lica koji obavljaju istu samostalnu djelatnost.
• Najniži iznos poreza za malog preduzetnika 600 KM ili 1200 KM.
  Mali preduzetnici koji ostvaruju prihod do 50.000 KM i dalje će da plaćaju najmanje 600 KM poreza godišnje (tzv. paušal), a mali preduzetnici koji ostvare prihod preko 50.000 KM biće dužni da uplate najmanje 1200 KM poreza na dohodak. Ovaj iznos odgovara prihodu od 60.000 KM.
• Mogućnost vraćanja u status malog preduzetnika u 2025. godini.
  Preduzetnici koji su u toku 2024. godine izgubili status malog preduzetnika iz razloga što je ukupan prihod prešao iznos od 50.000 KM, ali nije prešao 100.000 KM imaju mogućnost da u 2025. godini podnesu zahtjev za status malog preduzetnika. Podsjećamo da je rok za podnošenje zahtjeva za sve male preduzetnike 31. januar tekuće godine za tekuću godinu.
• Oporezivanje nerezidenata.
  Potpuna novost u Zakonu o porezu na dohodak je oporezivanje nerezidenata tj. fizičkih lica iz inostranstva koji povremeno obavljaju djelatnost, odnosno pružaju usluge u Republici Srpskoj. Zakon obavezuje isplatioca prihoda iz Republike Srpske, bilo da je isplatilac DOO ili SP, da od isplate nerezidentnu obustavi 10% poreza po odbitku i uplati na račun javnih prihoda RS, osim ako ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije uređeno.

Šta je novo u Zakonu o doprinosima?

• Povećana osnovica za doprinose za vlasnike preduzetničkih radnji.
  Vlasnici preduzetničkih djelatnosti u 2025. godini će plaćati doprinose na osnovicu koja iznosi 70% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu. Do sada je procenat iznosio 60%. Od 2026. godine procenat će biti uvećan na 80%. Preduzetnici koji se bave djelatnostima koje su Zakonom o porezu na dohodak definisane kao samostalna zanimanja (advokati, notari, računovođe, veterinari, inženjeri, arhitekte, tumači, vještaci...) doprinose plaćaju najmanje na osnovicu koja iznosi 100% prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu.
• Doprinosi za dopunsku djelatnost.
  Preduzetnici koji su zaposleni na puno radno vrijeme i koji imaju registrovanu dopunsku djelatnost od 1. januara 2025. godine imaće obavezu da plaćaju doprinos za PIO u iznosu 18,5% na osnovicu koja iznosi 30% prosječne bruto plate u prethodnoj godini što će iznositi oko 120 KM mjesečno. Tačan iznos ovog doprinosa biće poznat u januaru nakon objave iznosa prosječne bruto plate za 2024. godinu.

Smanji novost

Šta je predloženo?

Najznačajnije izmjene koje smo analizirali uključuju:

• Uvođenje doprinosa za PIO za lica koja obavljaju dopunsku ili dodatnu djelatnost 18,5% na osnovicu u iznosu 30% prosječne bruto plate u prethodnoj godini. U 2025. godinu bi ovi preduzetnici imali dodatni trošak u iznosu od oko 120 KM mjesečno.
• Povećanje osnovice za obračun doprinosa za lica sa osnovnom djelatnošću sa 60% na 80% prosječne bruto plate. Što bi za ove preduzetnike u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu bilo povećanje za oko 173 KM mjesečno.
• Ograničenje broja djelatnosti koje mogu biti u sistemu malog preduzetnika. Programeri, računovođe, savjetnici, marketinške djelatnosti i slične intelektualne usluge gube mogućnost da budu mali preduzetnici što znači da će porez umjesto 2% na prihode plaćati 10% na razliku prihoda i rashoda.
• Uvođenje uslova za povezana lica na način da se za supružnike, braću, sestre, roditelje... koji obavljaju istu samostalnu djelatnost sabiraju prihodi u svrhu utvrđivanja da li je ispod praga za status malog preduzetnika. Ove odredbe su preširoko obuhvatile povezanost lica, što može dovesti do nelogičnih i pravno problematičnih situacija.

Koje su negativne posledice?

Uputili smo primjedbe Ministarstvu privrede i preduzetništva i Ministarstvu finansija, naglašavajući potencijalne negativne posljedice ovih izmjena, kao što su:

• Povećanje fiksnih troškova za preduzetnike, što bi moglo dovesti do zatvaranja djelatnosti.
• Smanjenje broja aktivnih preduzetnika i destimulacija pokretanja novih preduzetničkih djelatnosti.
• Gašenje ili premještanje poslovanja u sivu ekonomiju ili druge zemlje s povoljnijim uslovima.

Kao dio naših preporuka, istakli smo potrebu za povećanjem praga za status malog preduzetnika na 100.000 KM, što je opravdano uzimajući u obzir inflaciju od 2006. godine do danas. Takođe, predložili smo odlaganje ostalih izmjena dok se ne izvrši detaljna analiza njihovih efekata.

Zašto je važno da ne dođe do povećanja obaveza?

Preduzetništvo je ključni motor ekonomskog razvoja. Bilo kakve izmjene koje destimulišu pokretanje i održavanje malih biznisa mogu imati dugoročno negativan uticaj na lokalnu ekonomiju, zapošljavanje i budžet Republike Srpske.

Kompletan dopis sa našim primjedbama možete preuzeti ovdje: DOPIS

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

• za lica koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost (osnovica 60% iznosa, odnosno plaćaće najmanje 360,28 KM mjesečno),
• za lica koja obavljaju profesionalnu djelatnost (osnovica 100% iznosa, odnosno plaćaće najmanje 600,47 KM mjesečno),
• za zaposlene u tekstilnoj industriji ako imaju platu nižu od prosječne bruto plate za prethodnu godinu (osnovica 25% iznosa, odnosno plaćaće 150,11 KM mjesečno),
• nosioce komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstava osiguranici na PIO i zdravstvo (osnovica 30% iznosa, odnosno 166,78 KM mjesečno),
• nosioce komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstava osiguranici samo na zdravstvo (osnovica 30% iznosa, odnosno 59,27 KM mjesečno),
• nosioce nekomercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva (osnovica 20% iznosa, odnosno 39,51 KM mjesečno),
• za lica za vrijeme obavljanja stručnog osposobljavanja i usavršavanja kod poslodavca (volonter-pripravnik) (osnovica 50% iznosa, odnosno 142,37 KM mjesečno).

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost

Smanji novost