Poslednje ažuriranje: 07.07.2022.

Poreski i drugi troškovi DOO u Republici Srpskoj


Porez na dobit

Poreska stopa za obračun poreza na dobit za pravna lica (DOO) sa sjedištem u Republici Srpskoj iznosi 10%.

Poreska osnovica za obračun poreza na dobit je razlika između oporezivih prihoda i priznatih rashoda u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Opšta i najjednostavnija definicija priznatih rashoda jeste da su priznati rashodi oni rashodi koji dovode do ostvarenja oporezivih prihoda.

Dividenda

Isplate dividende fizičkom licu osnivaču društva bez obzira da li se radi o rezidentu ili nerezidentu BiH oslobođene su obračuna poreza na dohodak. Osnivač koji nije rezident BiH mora provjeriti da li postoje poreske obaveze po ovom osnovu u zemlji prebivališta.

Ukoliko je osnivač društva pravno lice iz inostranstva, tada prilikom isplate dividende postoji obaveza obračuna poreza po odbitku s mogućnošću oslobađanja u skladu sa Zakonom o porezu na dobit i ukoliko postoji sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između BiH i zemlje u kojoj osnivač ima sjedište.

Porezi i doprinosi vezani za osnivače i direktore firme

Za osnivače koji nisu u radnom odnosu u firmi ne postoji obaveza obračuna poreza i doprinosa.

Za direktora firme s kojim je sklopljen menadžerski ugovor bez zasnivanja radnog odnosa ne postoji obavezan obračun poreza i doprinosa, osim u slučaju ako se po osnovu tog ugovora isplati određena naknada. U tom slučaju postoji obaveza plaćanja doprinosa po stopi 31% na bruto naknadu i poreza po stopi od 13% na bruto naknadu umanjenu za doprinose.
Na primjer: Ako je ugovorena neto naknada u iznosu od 1000 KM, porez i doprinosi iznose 665.83 KM.

Direktori s kojima je sklopljen ugovor o radu svrstavaju se u zaposlene i za njih važe iste poreske obaveze kao i ostale zaposlene.

Zapošljavanje - Obaveze po osnovu ugovora o radu

U Republici Srpskoj Zakonom o radu je regulisano ugovaranje bruto plate. Radnik pored plate ima pravo na topli obrok, naknadu prevoza za dolazak na posao i sa posla, pravo na regres. Najniža neto plata u Republici Srpskoj trenutno iznosi 650 KM, odnosno u bruto iznosu 942,03 KM.

Topli obrok se može isplaćivati ili obezbjeđivati putem keteringa ili u vlastitom restoranu društvene ishrane. Ukoliko se obezbjeđuje topli obrok je neoporeziv do iznosa od 0,75% prosječne neto plate za prethodnu godinu dnevno što u 2022. godini iznosi 7,53 KM dnevno. Topli obrok koji se isplaćuje ne može biti manji od 0,85% prosječne bruto plate za prethodnu godinu što u 2022. godini iznosi 13,14 KM dnevno. Topli obrok koji se isplaćuje nije oslobođen obračuna doprinosa i poreza.

Radnik ima pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora. Visina regresa nije propisana zakonom, već je poslodavac određuje svojom odlukom.

Naknada za dolazak i odlazak s posla je oslobođena plaćanja doprinosa i poreza do visine cijene karte u javnom prevozu.

Poslodavac ima obavezu osnovnu platu uvećavati po stopi od 0,3% za svaku godinu radnog staž.

Plata za rad uvećana za minuli rad + naknada za topli obrok u novcu + naknada za regres predstavljaju ukupno bruto primanje radnika na koje se obračunavaju porez i doprinosi.
Doprinosi se obračunavaju po stopi od 31% na bruto platu.
Porez se obračunava po stopi od 8% na osnovicu koju čini bruto plata umanjena za lični odbitak koji trenutno iznosi 1000 KM i umanjenja po osnovu poreske kartice koju svaki radnik može pribaviti u Poreskoj upravi za izdržavane članove, stambeni kredit ili dodatno osiguranje.
Na primjer: Ako poslodavac želi da isplati najnižu platu i topli obrok u skladu sa zakonom, najniži iznos bruto plate sa naknadanom za radnika koji nema staža iznosi 1244.23 KM, odnosno neto 838,98 KM + porez i doprinosi 405,25 KM.

Ukoliko poslodavac ima potrebu angažovati radnike na nepuno radno vrijeme, važno je znati da doprinosi za takve radnike moraju biti najmanje u visini doprinosa na najnižu platu, odnosno u ovom momentu u iznosu od 292,03 KM, osim ukoliko je radnik zaposlen kod nekog drugog poslodavca ne nepuno radno vrijeme i ukoliko doprinosi kod oba poslodavca prelaze minimalne doprinose.
Na primjer: Za radnika angažovanog na pola radnog vremena samo kod jednog poslodavca minimalna neto plata je 325 KM, a porez i doprinosi 302,21 KM.

Radnici zaposleni na puno radno vrijeme kod jednog poslodavca imaju pravo da se zaposle još na 4h kod nekog drugog poslodavca. U tom slučaju sklapa se ugovor o dopunskom radu. Po osnovu ugovora o dopunskom radu postoji obaveza plaćanja doprinosa za penziono osiguranje u iznosu od 18,5% i poreza na dohodak po stopi od 13%.
Na primjer: Ako je ugovorena neto naknada u iznosu od 1000 KM, porez i doprinosi iznose 410.34 KM.

Republička taksa i druge naknade

U prvoj godini poslovanja, kao i u godini kojoj prethodi godina bez ostvarenih prihoda, taksa iznosi 100 KM. Inače, republička taksa se određuje u zavisnosti od djelatnosti kojom se društvo bavi, te da li se radi o mikro, malom, srednjem ili velikom pravnom licu prema klasifikaciji propisanoj Zakonom o računovodstvu i reviziji.
Velika pravna licaSrednja pravna licaMala i mikro lica
Trgovina2.500 KM2.000 KM1.500 KM
Ostale djelatnosti500 KM400 KM300 KM
Prva godina100 KM100 KM100 KM


U 2022. godini zbog pandemije korona virusom važi popust od 60% pri obračunu republičke takse.

Komunalna taksa za isticanje firme je počevši od 1.1.2022. godine ukinuta i više se ne obračunava.

Vodoprivredna naknada se plaća mjesečno, a obračunava kvartalno i to na osnovu broja zaposlenih i mjernih jedinica.

Naknade za šume plaća se 0,07% na ukupne prihode (do 10.8. polugodišnji obračun, do 10.3. godišnji obračun).

Protivpožarna naknada plaća se 0,03% na ukupne poslovne prihode (do 10.8. polugodišnji obračun, do 10.3. godišnji obračun).

Članarina u Privrednoj komori plaća se u određenom procentu na ukupan prihod. Komora odlukom svake godine određuje način obračuna.

Članarinu u Spoljnotrgovinskoj komori plaćaju privredna društva registrovana za spoljnotrgovinsko poslovanje na način kako komora propiše svojom odlukom.


PDV (Porez na dodatu vrednost)

Opšta stopa PDV-a je 17%.

Firma koja u toku kalendarske godine ostvari promet veći od 50.000 KM dužna je da se registruje u sistem PDV-a. Osim obaveznog ulaska u sistem PDV-a, postoji i dobrovoljna registracija, tako da firme koje žele biti PDV obveznici prije nego što postignu promet od 50.000 KM mogu podnijeti zahtjev i postati PDV obveznici. Naročito je ovo česta pojava u slučaju firmi koje se planiraju baviti uvozom i/ili veleprodajom, jer jedino tako mogu biti konkurentni na tržištu. Jedan od važnih preduslova za dobrovoljnu registraciju u sistem PDV-a jeste da firma ima ugovore o poslovnotehničkoj saradnji sa drugim firmama (kupcima i dobavljačima). U slučaju da je osnivač društva strano lice, praksa je da UIO zahtjeva uplatu određenog iznosa depozita kako bi se obveznik registrovao. Nakon izvjesnog vremena poslovanja UIO vraća obvezniku uplaćeni depozit.

Koje još fiksne troškove DOO ima?

Zakupnina

Društvo sa ograničenom odgovornošću mora imati stvarnu adresu na kojoj je registrovano. Tako da jedan od osnovnih troškova za DOO jeste zakupnina za poslovni prostor. Čak i u slučaju da je vlasnik prostora ujedno i osnivač DOO obavezno je sklapanje ugovora o zakupu i obračun poreza na prihode od kapitala po stopi do 13% na osnovicu umanjenu za normirane troškove u iznosu od 20%. Na primjer: Ako je ugovorena neto zakupnina u iznosu od 1000 KM, porez iznosi 116.07 KM.

Bankarske usluge

Jedan od preduslova za poslovanje jeste posjedovanje žiro računa u nekoj od komercijalnih banaka u Republici Srpskoj. Banke obračunavaju naknade za održavanje računa, kao i proviziju za izvršene transakcije.

Knjigovodstvo

DOO je u obavezi da za vođenje knjiga angažuje sertifikovanog računovođu/računovodstvenog tehničara kao zaposlenog ili da vođenje knjiga povjeri agenciji koja je registrovana za pružanje takve usluge. Svaki DOO je u obavezi da knjige vodi po principu dvojnog knjigovodstva i sačinjava finansijske izvještaje u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima.

Cijena za knjigovodstvene usluge zavisi od tip djelatnosti, broja zaposlenih i obima poslova koji se obavljaju za klijenta. Budućem klijentu postavljamo sledeća pitanja: 1. kojim djelatnostima se bavite i na koji način, 2. koliko zaposlenih imate ili planirate imati, 3. osim knjigovodstvenih poslova u koje spada knjiženje, obračuna i prijave poreskih obaveza, koje još poslove (administrativnog tipa) očekujete da će servis obavljati (kalkulisanje, fakturisanje, plaćanje, prijava/odjava radnika).

Softver

Zakonom nije propisano da se za obavljanje bilo koje djelatnosti mora imati softver, ali je korišćenje poslovnog softvera postala uobičajena praksa u poslovanju, naročito ukoliko se radi o trgovinskoj ili proizvodnoj djelatnosti u kojoj postoji veliki broj ulaznih i izlaznih dokumenata i obaveza vođenja zaliha.

KontoProm klijentima nudi KPSoft online softversko rješenje izrađeno da zadvolji sve potrebe klijenata kako bi poslovanje učinilo što komfornijim i efikasnijim, a komunikaciju između klijenta i knjigovođe svelo na optimalan nivou čime se postiže efikasnost, tačnost i maksimalna ažurnost.

KPSoft aplikacija za firmu koja se bavi uslužnom djelatnošći i ima do 10 izlaznih faktura je besplatna za klijente knjigovodstvenog servisa KontoProm. Za sve ostale slučajeve softver se posebno naplaćuje i cijena zavisi od broja skladišta i tipa djelatnosti.


Propisi: